Ističući važnost fiskalne konsolidacije i strukturnih reforma, iz HNB-a upozoravaju da bi izostanak predviđenih fiskalnih mjera mogao značiti i gubitak investicijskog kreditnog rejtinga sa svim nepovoljnim posljedicama koje iz toga proizlaze.

U 2012. u Hrvatskoj se očekuje gospodarska stagnacija, te bi se blagi rast mogao zabilježiti tek 2013., ocjenjuje se u informaciji o gospodarskim kretanjima i prognozama u najnovijem Biltenu HNB-a.

Ta su predviđanja određena u prvom redu nižim rastom potražnje iz inozemstva te prognoziranom fiskalnom konsolidacijom. Slabljenje izvozne potražnje poglavito zrcali nepovoljna kretanja i očekivanja niskog rasta u članicama EU, kao i strukturne slabosti hrvatskoga gospodarstva.

Kad je riječ o fiskalnim kretanjima, očekuje se da će se radi očuvanja kreditnog rejtinga Vlada odlučiti na štedljiv proračun i nastavak strukturnih reforma za jačanje konkurentnosti domaćega gospodarstva.

Prvi pozitivni rezultati takvih mjera, napominju iz HNB-a, očekuju se tek u 2013. godini, kada bi glavni generator još uvijek skromnog rasta trebao biti izvoz robe i usluga, uz jačanje kapitalnih ulaganja prije svega privatnog sektora.

Uvjeti financiranja domaćih sektora u 2012. i 2013. godini krajnje su neizvjesni. Ističe se kako stanje na svjetskom financijskom tržištu upozorava na izrazitu nesklonost riziku, prije svega zbog problema povezanih s održivosti javnih financija sve većeg broja zemalja iz eurozone.

Poboljšanje uvjeta financiranja za hrvatsku državu, a potom i domaći privatni sektor, može se očekivati tek kada Vlada RH svoje javne financije svede u održive okvire, ističu iz HNB-a.

Kada je riječ o politici središnje banke, navode kako HNB već duže vrijeme podržava visoku kunsku likvidnost domaćega bankovnog sustava i tako nastoji djelovati na uvjete financiranja na domaćem tržištu kako bi potaknuo snažniji oporavak kreditne aktivnosti banaka.

No, napominju kako dosadašnja kretanja pokazuju da postoje ograničenja u nastojanju da se samo ekspanzivnom monetarnom politikom pridonese oživljavanju kreditne i realne aktivnosti.

Pritom središnja banka, naglašava se, ne odstupa od politike održavanja stabilnosti tečaja domaće valute

Napominjući kako su se uvjeti financiranja domaćih sektora u drugoj polovini 2011. pogoršali i neizvjesno je kako će se kretati u bliskoj budućnosti, iz HNB-a navode da će monetarna politika i dalje podržavati visoku likvidnost, sve dok ona ne ugrožava stabilnost tečaja.

Upozorava se kako je u 2011. nastavljeno povećavanje fiskalnog manjka i javnog duga opće države, te dodaje da je za 2012. i 2013. projicirana snažna fiskalna konsolidacija.

Ukupan fiskalni manjak opće države u 2011. mogao bi iznositi oko 5,7 posto ocijenjenog BDP-a, dok bi dug opće države na kraju godine mogao dosegnuti oko 45 posto BDP-a. To znači da se manjak i javni dug opće države snažno povećavaju već treću godinu zaredom (u odnosu na kraj 2008. javni dug povećan je za oko 16 postotnih bodova), što upozorava na činjenicu da je zaokret u javnim financijama nužan, naglašavaju iz središnje banke.

HNB-ova projekcija javnih financija za 2012. i 2013. godinu stoga predviđa snažnu fiskalnu prilagodbu prvenstveno na osnovi smanjenja državnih rashoda, pa bi u 2013. manjak mogao biti snižen na otprilike 3 posto projiciranog BDP-a.

Pitanje je hoće li se Vlada RH uistinu odlučiti za fiskalnu konsolidaciju intenziteta koji je predviđen u ovoj projekciji. Izostanak predviđenih fiskalnih mjera mogao bi značiti i gubitak investicijskoga kreditnog rejtinga sa svim nepovoljnim posljedicama koje iz toga proizlaze.

Bez fiskalne konsolidacije i strukturnih reforma perspektiva je hrvatskoga gospodarstva vrlo loša, zaključuju u HNB-u.