"Višegodišnji trend smanjivanja kamatnih stopa olakšao je mogućnost zaduživanja hrvatskih malih i srednjih poduzeća kod banaka, što je rezultiralo i blagim povećanjem zatraženih iznosa kredita. Međutim, najveća prepreka poslovanju malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj i nadalje je nepovoljno institucionalno i poslovno okružje, koje se očituje i u kompleksnim propisima te regulatornom okviru koji se često mijenja", pokazali su rezultati aktualnoga trećega kruga Ankete o uvjetima financiranja malih i srednjih poduzeća, koju provodi Hrvatska narodna banka (HNB) u suradnji s Ipsos agencijom.

Slijedom toga, više od četiri petine poduzeća smatra da su poboljšanje poslovnog okružja, mogućnost korištenja poreznih olakšica i fleksibilnije radno zakonodavstvo najvažniji faktori budućeg poslovanja. Nasuprot tome, poduzeća su kao prepreke poslovanju najrjeđe navodila pristup financiranju i pronalaženje kupaca.

Anketa je također pokazala da su lani najčešće korišteni izvori financiranja malih i srednjih poduzeća i nadalje bili odgoda plaćanja dobavljaču do 60 dana i leasing.

Više od dvije trećine poduzetnika lani nije koristilo bankovni kredit

Pritom, više od dvije trećine poduzetnika, njih 68 posto, u prethodnoj godini nije koristilo kredit domaćih banaka, iz najčešćeg razloga jer im jednostavno nije bio potreban, a zbog dovoljno vlastitih sredstava ili dostupnih ostalih vanjskih izvora financiranja. Samo 4,3 posto ispitanih je reklo da su podnijeli zahtjev, ali su bili odbijeni.

Nadalje, pokazala je anketa, kašnjenje naplate od javnih poduzeća uzrokovalo je probleme u poslovanju za 30 posto malih i srednjih poduzeća, dok ih je oko 60 posto navelo probleme u poslovanju zbog kašnjenja naplate od privatnih poduzeća.

Usporedba rezultata HNB-ove ankete s onima iz ankete Europske središnje banke i Europske komisije za 27 zemalja EU-a upućuje na to da se europska poduzeća suočavaju s drugačijim redoslijedom problema.

Naime, europska mala i srednja poduzeća kao najveću prepreku poslovanju navode raspoloživost stručnjaka ili iskusnih upravitelja, a u mnogo manjoj mjeri apostrofiraju institucionalno i poslovno okružje.

Glede stupnja realizacije zahtjeva za dobivanje kredita, kretanja u Uniji slična su hrvatskima, dok su kašnjenja u plaćanjima manje prisutna nego u Hrvatskoj, navedeno je.

No, ni europska ni hrvatska poduzeća uglavnom ne navode da im pristup financiranju stvara probleme u poslovanju.

Inače, kako su izvijestili iz HNB-a, treći krug ankete proveden je 2021. godine, pri čemu je anketirano oko 1200 slučajno odabranih hrvatskih malih i srednjih te stotinjak velikih poduzeća, koja su odgovarala na pitanja o poslovnom okružju, pokazateljima poslovanja, načinima i uvjetima financiranja te projekcijama rasta.

Anketom se istražuju financijske potrebe i prepreke s kojima se susreću mala i srednja poduzeća, koja su ključni nositelj zaposlenosti, inovacija i investicija, pa su saznanja o njihovoj financijskoj situaciji i planovima izrazito važna za središnju banku i nositelje ekonomske politike općenito, napisali su iz središnje banke.

Iako je anketa usmjerena na mala i srednja poduzeća, sudjeluju i odabrana velika poduzeća kako bi se rezultati mogli usporediti, dodali su.