Prema navodima HNB-a u lipnju su ukupni krediti poduzećima iznosili 65 milijardi kuna. U odnosu na svibanj zabilježen je blagi rast u iznosu od 360 milijuna kuna (0,6%), dok je na godišnjoj razini zabilježen pad od 2,5 milijardi kuna (3,8%). Time je nastavljen trend razduživanja poduzeća koji traje od svibnja 2012.
Pad ukupnih kredita na godišnjoj razini predvođen je padom u kategoriji Krediti za obrtna sredstva. U toj su kategoriji krediti krajem lipnja iznosili 33,8 milijardi kuna te su na godišnjoj razini zabilježili pad od 7,5%. Suprotan trend godišnjeg kretanja imali su Krediti za investicije, koji su na godišnjoj razini zabilježili porast od 0,6% te su krajem lipnja iznosili 31,2 milijarde kuna.
Krediti za investicije bilježili su kontinuirani pad na godišnjoj razini od svibnja 2012., a trend je prvi put preokrenut u ožujku ove godine. Promatrano prema valutnoj strukturi ukupnih kredita poduzećima za obrtna sredstva i investicije, na godišnjoj je razini zabilježen gotovo nezamjetan pad udjela kunskih kredita s 36,67 na 36,64%, što znači da je i udio deviznih kredita ostao gotovo nepromijenjen (na oko 63,4%).
vezane vijesti
Kunski su krediti na godišnjoj razini zabilježili pad od 3,8%, dok je pad deviznih kredita iznosio 3,7%. Kako navodi HNB, odgovori banaka iz Ankete o kreditnoj aktivnosti ukazuju da je nakon šest uzastopnih tromjesečja ublažavanja standarda odobravanja kredita poduzećima u drugom tromjesečju 2017. zabilježeno blago pooštravanje. Ublažavanju standarda za kredite poduzećima tijekom prve polovine 2017. ponajprije su pridonosili pojačana konkurencija među bankama i povoljni uvjeti likvidnosti, dok je na pooštravanje standarda u drugom tromjesečju najviše djelovala percepcija rizika.
Potražnja za svim vrstama kredita poduzećima nastavlja rasti, pri čemu su u drugom tromjesečju zabilježena posebno povoljna kretanja. Rastu potražnje najviše pridonose potrebe poduzeća za financiranjem zaliha i obrtnoga kapitala te investicija u fiksni kapital.
