Nakon najave HNB-a o izmjenama kriterija za kreditiranje građana pojavila se bojazan da bi nekretnine mogle postati još nedostupnije. No, stručnjakinja za nekretnine Lana Mihaljinac tvrdi da to neće značajnije utjecati na cijene
Na tržištu nekretnina primjetna je stagnacija u kupoprodajama. Prema riječima predsjednika Udruženja poslovanja nekretninama, Dubravka Ranilovića, tržište je tijekom protekle godine palo za sedam posto.
Uzrok tome su cijene nekretnina, koje su, kaže on postale teško dostižne čak i srednjem sloju građana. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, cijene nekretnina su tijekom trećeg tromjesečja prošle godine bile za 12,3 posto više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine te 2,4 posto u odnosu na ranije tri mjeseca.
Osim toga, DZS je u rujnu obznanio i podatke o cijenama stanova po četvornom metru. Tako je u Zagrebu, koji je među najskupljim gradovima u Hrvatskoj, u prvih šest mjeseci prošle godine cijena stana po četvornom metru porasla za dvjestotinjak eura, u odnosu na isto razdoblje 2023. godine. U ostalim gradovima, prosječna je razlika, promatrajući ista razdoblja porasla za gotovo 150 eura.
vezane vijesti
Smanjenje kreditiranja
Hrvatska narodna banka (HNB) je prije tjedan dana izvijestila da radi očuvanja stabilnosti financijskog sustava planira uvesti nove makrobonitetne mjere kojima ograničuje kriterije kreditiranja potrošača, pri čemu je cilj usporiti zaduživanje kućanstava. Ograničenja će se odnositi na gotovinske nenamjenske, ali i stambene kredite.
Pritom se iznos novog zaduživanja potrošača ograničava tako da pri odobravanju novoga kredita omjer mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka ne smije biti veći od 45 posto za stambene kredite i 40 posto za gotovinske nenamjenske kredite.
Uz to, omjer iznosa stambenoga kredita i vrijednosti nekretnine u zalogu ne smije biti veći od 90 posto. Ročnost stambenih kredita se ograničuje na 30, a nestambenih kredita na 10 godina. Kada je riječ o stambenim kreditima, banke će imati mogućnost da do 20 posto od ukupnog broja kredita odobre na osnovi drugih kriterija, temeljem vlastite procjene, dok se kod gotovinskih kredita to omogućava za najviše 10 posto ukupnog broja kredita.
'Upravo je u smislu smanjenja inflatornih pritisaka, ta mjera donesena je da se ograniči, odnosno smanji kreditna aktivnost. Što je kreditna aktivnost manja to će biti manja potražnja i očekuje se da će to pozitivno utjecati na inflatorne pritiske', komentirao je ovu odluku ministar financija, Marko Primorac.
Nema ponude
Stručnjaci na tržištu nekretnina već dulje vrijeme upozoravaju kako je potražnja za stambenim nekretninama već godinama višestruko veća od ponude. Stoga bi odluka HNB-a mogla biti usmjerena prema smanjenju potražnje.
'HNB je prepoznao da postoji velika potražnja, da ponude nema dovoljno i tom mjerom pokušava smanjiti potražnju. Već dugi niz godina potražnja premašuje ponudu. Svaki put kad se intervenira u kreditnu politiku onda se očekuje i manjak interesa pa time i pad potražnje', objasnila je za N1 Lana Mihaljinac, predsjednica Strukovne grupe posrednika u prometu nekretnina Komore Zagreb.
Istaknula je da veza smanjenja kreditiranja i pada cijena neće biti toliko izražena u Hrvatskoj, jer je ponuda manjkava. Da bi se ona povećala nužno je, kaže Mihaljinac, dulje vrijeme provoditi mjere predviđenje Nacionalnim planom stambene politike.
No, ponudi ne ide na ruku odbijenica resornog ministarstva na prijedlog novog Generalnog urbanističkog plana Zagreba. 'To što nećemo imati novi GUP će ponovno usporiti gradnju. Bilo bi poželjno da je donesen. Procjenjuje se da nam na tržištu godišnje fali na razini Hrvatske barem 10 tisuća stanova', zaključila je Mihaljinac.
