Redakcija Deutsche Wellea došla je u posjed dvaju dokumenata iz kutinske Petrokemije iz kojih je vidljivo da su dva člana Nadzornog odbora iz redova HNS-a tražili da se 25 posto naknade za rad u NO-u uplati izravno na račun stranke kao članski doprinos
Odvajanje dijela naknade za sudjelovanje u radu nadzornih odbora trgovačkih društava preko članova stranaka na vlasti nije nezakonito, ali je u Hrvatskoj ta praksa svakako neregulirana i netransparentna.
Financiranje političkih stranaka u Hrvatskoj godinama se povlači kao jedna od kritičnih točaka njihova djelovanja i javne kontrole istog. Zakonske mjere pritom su tek od prošlog izbornog ciklusa dijelom stale na kraj netransparentnim tokovima novca prema stranačkim blagajnama. Izuzev razdoblja predizbornih kampanja, stranke svoj svakodnevni rad - osim članarinama - financiraju uglavnom iz javnih proračuna, državnog i lokalnih, a razmjerno rezultatima koje su ostvarile na glasačkim mjestima.
Ali postoje i drugi, manje vidljivi načini crpljenja javnog novca u tu svrhu. Jedan od njih, zacijelo vrlo značajan, postao je vidljiv kad je redakcija Deutsche Wellea došla u posjed dvaju dokumenata iz kutinske Petrokemije. U deveteročlanom nadzornom odboru te tvornice umjetnih gnojiva od prošle godine, naime, sudjeluje i dvoje članova Hrvatske narodne stranke, Sonja Ivoš i Ivan Nekvapil
Njih dvoje su tako lani zatražili da im Petrokemija sustegne 25 posto od naknade za rad u NO-u, koja iznosi dvije tisuće kuna, i da tih 500 kuna, dakle, uplati izravno na račun HNS-a. Ivoš je navela i nedvosmislenu svrhu transakcije: članski doprinos. DW se tim povodom obratio Tomislavu Pelinu, glasnogovorniku kutinske tvornice, koji im je rekao da je Petrokemija ipak nastavila cjelokupan iznos naknade uplaćivati isključivo na račune Ivoš i Nekvapila, kao što je slučaj i s preostalih sedmoro članova odbora.
Sonju Ivoš nisu uspjeli čuti, a Nekvapil je izjavio da se nikoga ne tjera da uplaćuje dio naknade za rad u stranačku blagajnu, mada im stanoviti običaj nalaže da tako postupe.
Goran Čular, docent na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, mišljenja je da nije riječ o nezakonitom ponašanju HNS-a ili bilo koje stranke koja slično postupa. No složio se s tezom da se ipak o radi o podržavanju paralelnog sustava financiranja stranke javnim novcem, i da bi s takvom praksom javnost trebala biti detaljnije upoznata.
CIJELI ČLANAK PROČITAJTE OVDJE.
