U Bruxellesu je u ponedjeljak održan sastanak Euroskupine na kojem je prihvaćeno pismo namjere o ulasku Hrvatske u ERM II, koje je Hrvatska uputila zemljama članicama europodručja, Danskoj i institucijama Europske unije. Time je učinjen prvi korak prema sudjelovanju u ERM II, koje prethodi uvođenju eura kao službene valute. Na sastanku Euroskupine s hrvatske strane sudjelovali su ministar financija Zdravko Marić i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.

"Nakon izlaska iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, vraćanja kreditnog rejtinga na investicijsku razinu, ostvarivanja rasta BDP-a od 3,9 posto u prvom kvartalu 2019., prihvaćanje pisma namjere o ulasku u Europski tečajni mehanizam pokazuje da je Hrvatska na dobrom putu te da Europska komisija, Europska središnja banka i druge međunarodne financijske institucije prepoznaju reformske napore Vlade RH", kazao je Plenković, priopćeno je iz vlade.

"Našim pismom iskazuje se spremnost za provedbu reformi s ciljem dodatne pripreme za sudjelovanje u tečajnom mehanizmu ERM II. Pridruživanje europodručju postupan je proces čijom će realizacijom Hrvatska postati članicom najužeg kruga država Europske unije, što će biti na korist hrvatskog gospodarstva i građana'', dodao je Plenković.

U izjavi objavljenoj nakon sastanka ministara financija eurozone pozdravlja se hrvatsko pismo namjere. "Pozdravljamo namjeru hrvatskih vlasti da uspostave potrebne elemente za uspješan ulazak u ERM II. Nakon konstruktivnih razgovora s Europskom središnjom banom (ECB), Komisijom, državama članicama eurozone i Danskom, Hrvatska je preuzela niz političkih obveza koje su od velike važnosti za nesmetan prijelaz na ERM II i sudjelovanje u njemu", kaže se u izjavi.

Dodaje se da je Hrvatska uputila zahtjev za uspostavljanje bliske suradnje s ECB-om u skladu s postojećim postupcima, te će u skladu s tim poduzeti potrebne pripreme - uključujući potporu sveobuhvatnoj procjeni ESB-a.

Kako se navodi, obveze Hrvatske odnose se i na makroprudencijalni okvir; borbu protiv pranja novca; prikupljanje, produkciju i diseminaciju statistike; upravljanje javnim sektorom i smanjenje financijskog i administrativnog opterećenja.

"Takvi reformski napori prema snažnijem financijskom sektoru, jačanju institucija i javnog upravljanja i učinkovitijim gospodarskim strukturama, pridonijet će uspješnom sudjelovanju Hrvatske u ERM II", ocjenjuje se u izjavi.

Ujedno se najavljuje da će ECB i Komisija pratiti učinkovitu provedbu tih obveza te da će, nakon što daju pozitivnu ocjenu, stranke ERM II donijeti odluku o formalnoj prijavi hrvatskih vlasti za sudjelovanje u ERM II. Ta odluka će, kako se objašnjava, biti povezana s ocjenom ECB-a o bliskoj suradnji, uz puno poštivanje uvjeta navedenih u pravnom okviru. To bi značilo da se Hrvatska istovremeno pridružuje ERM II i bankovnoj uniji.

Od ECB-a se može očekivati da završi svoju sveobuhvatnu procjenu u roku od otprilike godinu dana nakon formalnog zahtjeva Hrvatske za bliskom suradnjom.

U skladu s dosadašnjom praksom, od Hrvatske se očekuje da preuzme i daljnje obveze u trenutku pristupanja ERM II s ciljem postizanja visokog stupnja održive ekonomske konvergencije do trenutka uvođenja eura.

Republika Hrvatska uputila je 4. srpnja 2019. zemljama članicama europodručja, Danskoj i institucijama Europske unije, pismo namjere o ulasku u Europski tečajni mehanizam (ERM II). Potpisali su ga ministar financija Zdravko Marić i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.

Time je učinjen prvi formalni korak prema sudjelovanju u ERM II, koje prethodi uvođenju eura kao službene valute.

Uz pismo namjere, članicama i institucijama EU dostavljen je i Akcijski plan u kojemu su detaljno opisane reforme koje će Republika Hrvatska provesti prije ulaska u ERM II.

Pismom se iskazuje spremnost za provedbu reformi s ciljem dodatne pripreme za sudjelovanje u tečajnom mehanizmu ERM II. Uspješnim sudjelovanjem u tečajnom mehanizmu kroz najmanje dvije godine Hrvatska bi trebala formalno zadovoljiti tečajni kriterij nominalne konvergencije. Preostale kriterije - stabilnost cijena, održivost javnih financija i konvergenciju kamatnih stopa - Hrvatska zadovoljava već neko vrijeme.

U dogovoru s institucijama Europske unije, Hrvatska se u pismu namjere obvezala na provedbu reformi u šest područja: daljnje jačanje supervizije bankovnog sustava uspostavom bliske suradnje između Hrvatske narodne banke i Europske središnje banke; jačanje okvira za provođenje makroprudencijalne politike uvođenjem eksplicitnog mandata za mjere usmjerene na zajmoprimce; jačanje okvira za sprječavanje pranja novca; unapređenje sustava prikupljanja, obrade i objave statističkih podataka; poboljšanje upravljanja u javnom sektoru; te smanjenje administrativnog i financijskog opterećenja za gospodarstvo.

Hrvatska je već započela provedbu nekih od navedenih mjera, pa je tako 27. svibnja 2019. Europskoj središnjoj banci upućen zahtjev za uspostavu bliske suradnje između Hrvatske narodne banke i Europske središnje banke.

Sve mjere navedene u pismu namjere i Akcijskom planu Hrvatska namjerava provesti do sredine 2020., nakon čega će institucije EU ocijeniti jesu li mjere adekvatno provedene, te se očekuje da će po dobivanju pozitivne ocjene Hrvatska započeti sudjelovanje u tečajnom mehanizmu, kaže se u priopćenju objavljenom na mrežnim stranicama Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke.