Na stolu su dva modela. Prema prvom ukinuo bi se postojeći regres do 2.500 kuna, a uveo bi se turistički vaučer do 10.000 kuna godišnje. U drugom scenariju vaučer bi iznosio do 5.000 kuna, uz zadržavanje regresa.

Određeni postotak za smještaj, a ostalo za hranu i piće te ostalo

Novac bi poslodavci uplaćivali na poseban bankovni račun, a građani bi ga trošili putem Cro kartice, slično kao što sad koriste karticu tekućeg računa. Odredio bi se i postotak za pojedinu kategoriju troškova. Zasad je prijedlog taj da se 50 posto ograniči za smještaj, oko 30 posto za hranu i piće, a ostatak novca bi bio za muzeje, wellnesse i sličan sadržaj.

Karticu bi građani mogli koristiti za odmor u kontinentalnoj Hrvatskoj tijekom čitave godine te izvan sezone na moru

Koji će od dva modela biti odabran, odlučit će se u pregovorima Ministarstva turizma s Ministarstvom financija, poslodavcima i sindikatima.

Država će putem poreznih olakšica stimulirati poduzetnike da omoguće svojim djelatnicima Cro kartice. Razmatra se uvođenje olakšice kod poreza na dobit u iznosu od 25 pa sve do 100 posto uplaćenog iznosa za turistički vaučer.

Cappelli: Uvodimo Cro karticu 2018.

Cro karticu ministar Cappelli vidi i kao jednu od mogućih kompenzacijskih mjera za ublažavanje učinka povećanja stope PDV-a za ugostiteljske usluge s 13 na 25 posto

'Ja bih, naravno, bio puno sretniji da su porezne stope za ugostitelje manje, ali moramo uzeti u obzir da je porezna reforma sveobuhvatna. Tijekom godine ćemo sagledavati kakav će biti utjecaj porezne reforme te tražiti nova rješenja da se maksimalno pomogne ugostiteljima kroz druge mjere koje će olakšati poslovanje. S obzirom na to da se porezna reforma fokusira i na stimuliranje i povećanje standarda građana, što će omogućiti povećanu potrošnju, to ide u prilog projektu Cro kartice koji je usmjeren na aktivaciju domaćeg turističkog tržišta. Primjena takvog vaučera omogućila bi između 10 i 21 tisuću novih radnih mjesta te od sedam do 11 milijardi kuna novih investicija, koji bi u konačnici generirao između dva i četiri milijarde kuna neto prihoda, što predstavlja i ugostiteljima veliku priliku', rekao je za tportal Cappelli koji najavljuje da će Cro kartica ući u punu primjenu 2018. godine.

Mađari imaju Szep karticu

Susjedi nam Mađari turistički vaučer ili tzv. Szep karticu koriste od 2010. Od tada su u pet godina zabilježili porast broja noćenja domaćih turista za gotovo 30 posto, a ukupnog prihoda domaćeg turizma za čak 64 posto.

Kartica Szep u Mađarskoj funkcionira tako da je svakoj tvrtki omogućeno da svojim zaposlenicima, osim redovitog osobnog dohotka isplati i dodatno iznos od 450 tisuća mađarskih forinti (oko 10.800 kuna) u godinu dana, a taj se iznos oporezuje manjim postotkom nego dohodak

S te se kartice ne može podići gotovina, a može se plaćati isključivo u objektima koji prihvaćaju plaćanje Szep karticom.