Nakon tri desetljeća na čelu kompanije Howard Schultz, šef poznatog globalnog lanca kafića Starbucks, prije nekoliko dana najavio je svoj odlazak. Utorak 26. lipnja trebao bi biti posljednji dan kada će Schultz biti na funkciji izvršnog predsjednika Starbucksa, kompanije koja posluje na više od 28 tisuća lokacija diljem svijeta i kojoj su lani godišnji prihodi premašili 22,3 milijarde dolara.

Schultzu će ovo biti odlazak s druge čelne funkcije Starbucksa u posljednjih godinu i pol. Funkciju glavnog izvršnog direktora, više povezanu s aktivnim vođenjem kompanije, prepustio je još u proljeće 2017. Kevinu Johnsonu, a sada će napustiti i onu izvršnog predsjednika, koja je, prema američkim korporativnim strukturama, više okrenuta nadzoru i upravljanju misijama tvrtki.

Poznata Forbesova lista milijardera otkriva da Schultz raspolaže bogatstvom od oko 2,8 milijardi dolara, što može zahvaliti uspješnom dugogodišnjem upravljanju Starbucksom. Nakon što je najavio odlazak s čela kompanije i nakon intervjua koji je dao New York Timesu američki mediji raspisali su se o Schultzu i kao o mogućem budućem predsjedničkom kandidatu. Za Schultza se zna da je ranije podržavao Baracka Obamu i kandidaturu Hillary Clinton, a o svojim budućim planovima rekao je da 'želi vidjeti postoji li način na koji može vratiti (ulog društvu, op.a.)', iako je dodao da 'još nije siguran što to točno znači'. Kad su ga u NYTimesu izravno upitali o predsjedničkoj kandidaturi, Schultz je kazao: 'Namjeravam razmisliti o nizu opcija, koje mogu uključivati javnu službu. No još sam uvijek daleko od donošenja bilo kakvih odluka o budućnosti.'

Lanac Starbucks je pod Schultzovim vodstvom bio poznat po aktivnom angažmanu u društvenim pitanjima, a još otkad je krajem 2016. najavio odlazak s pozicije glavnog izvršnog direktora Schultz je kazao kako se namjerava baviti 'društvenim misijama'. U međuvremenu je otvoreno kritizirao američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegove pokušaje da spriječi dolazak izbjeglica u Sjedinjene Američke Države (SAD), kao i lanjske porezne promjene, za koje je rekao da nisu porezna reforma, nego smanjivanje poreza, i da u trenutku kad država ne brine o onima kojima je novac najpotrebniji korporativnoj Americi ne treba smanjivanje poreza.

Starbucks je 2016. pokrenuo i snimanje kratkih filmova o 'običnim ljudima koji rade izvanredne stvari kako bi donijeli pozitivne promjene u svoje zajednice', a Schultz je lani reagirao komentarom objavljenim u londonskom Financial Timesu nakon prosvjeda bjelačkih rasnih ekstremista u američkom gradu Charlottesvilleu. Starbucks je nedavno na jedno popodne zatvorio i nekoliko tisuća svojih lokacija kako bi zaposlenici prošli poseban seminar o rasnim predrasudama.

Howard Schultz je u Starbucks došao 1982. godine na poziciju voditelja marketinga. Četiri godine kasnije napustio je kompaniju nakon razilaska s njenim osnivačima, a poslovni put u Italiju i iskustvo tamošnje kulture ispijanja kave potaknuli su ga na otvaranje malog kafića Il Giornale. Starbucks se tada još bavio isključivo prodajom kave na veliko te opreme za njeno kuhanje. Godinu kasnije dvojica preostalih osnivača kompanije su se odlučila posvetiti drugim granama biznisa i ponudili su Starbucks na prodaju, a Schultz ga je kupio za 3,8 milijuna dolara. 'Ostalo je povijest', stoji na internetskim stranicama lanca kafića.

Schultz, koji je bio prvi u svojoj obitelji s fakultetskim obrazovanjem, brzo je počeo sa širenjem te je svoj Il Giornale preimenovao u Starbucks. Već dvije godine kasnije Starbucks je poslovao na pedesetak lokacija američkog srednjeg i sjeverozapada, a 1992., kad su dionice tvrtke izlistane na burzi, kompanija je imala 140 prodajnih mjesta i godišnje prihode od sedamdesetak milijuna dolara. Za usporedbu, u 1987. ti su prihodi iznosili tek 1,3 milijuna.

Već 1996. Starbucks se počeo širiti i izvan Sjeverne Amerike otvorivši prodajno mjesto u Tokiju, a uslijedio je kafić i na Filipinima. Na britansko tržište Starbucks stiže 1998., kad je za 83 milijuna dolara preuzeo konkurentski lanac kafića Seattle Coffee Company, koji je u Britaniji imao pedesetak prodajnih mjesta. Širenje Starbucksa se, pod vodstvom Howarda Schultza, nastavlja i do danas pa se poznata kava može popiti na već spomenutih 28 tisuća lokacija u kojima je zaposleno više od 230 tisuća ljudi.

Upravo takav korporativni uspjeh leži iza činjenice da se Howarda Schultza, unatoč tome što je još prije godinu dana aktivno upravljanje prepustio Kevinu Johnsonu, i dalje smatra osobom koja predstavlja i brend i kompaniju. Neki dioničari strahuju da bi odlazak Schultza mogao ostaviti važnu prazninu u upravljačkoj strukturi.

Dionice Starbucksa su u utorak blago potonule nakon što je kompanija revidirala svoja očekivanja financijskih rezultata u trećem kvartalu i najavila usporavanje u širenju svoje prodajne mreže. Iz tog su lanca kafića također najavili zatvaranje dijela lokacija koje, u gusto naseljenim područjima, ne posluju zadovoljavajuće. Starbucks obično godišnje zatvara pedesetak takvih trgovina, no iduće godine namjerava utrostručiti taj broj. Riječ je o kafićima koji su u izravnom vlasništvu same kompanije i zbog toga jače utječu na financijske rezultate od lokacija koje uz licencu Starbucksa vode drugi vlasnici.

'Moramo brže reagirati kako bismo odgovorili na promjene u navikama i potrebama naših kupaca', stoji u izjavi koju potpisuje glavni izvršni direktor Kevin Johnson. On objašnjava i da je kompanija u posljednjih godinu dana poduzela nekoliko koraka kako bi dodatno poboljšala poslovanje. Starbucks je tako posvetio više pažnje hladnim napitcima, od kojih sada ostvaruje polovicu prihoda, a proširio je i ponudu hrane kako bi privukao kupce u svoje kafiće i tijekom popodneva. U Starbucksu se sada trude više promovirati i osvježavajuća pića iz linije čajeva, kao i seriju pića s voćnim okusom i kofeinom. Uz sve to, tvrtka se trudi povećati broj kupaca koji su članovi njihovog programa vjernosti i onih koji koriste mobilnu aplikaciju. Johnson je dodao kako im je na vrhu prioriteta 'povećati broj digitalnih veza' koje imaju s kupcima.

Kao i uvijek kad neku kompaniju napušta legendarni šef kojem se može zahvaliti rast i uspjeh – a dovoljno je podsjetiti samo na slučajeve Stevea Jobsa u Appleu ili Billa Gatesa u Microsoftu – neizvjesnost je svakako prisutna. Starbucks se stoga u sjeni odlaska Howarda Schultza mora nadati da mu džezva neće ostati prazna.