Europska komisija je u srijedu objavila dvije strategija o ekološki prihvatljivom prehrambenom sustavu i o bioraznolikosti, koje su dio Zelenog sporazuma.

Strategija "Od polja do stola" uključuje nekoliko ciljeva koje bi trebalo ispuniti do 2030. godine - smanjenje uporabe i rizika od pesticida za 50 posto, smanjenje uporabe gnojiva za najmanje 20 posto, smanjenje prodaje antimikrobnih sredstava za životinje iz uzgoja i akvakulturu za 50 posto te za prakticiranje ekološke poljoprivrede na 25 posto poljoprivrednih zemljišta.

U novoj se strategiji za bioraznolikost predlaže da se do 2030. godine najmanje 30 posto europskog mora i kopna pretvori u zaštićena područja kojima se djelotvorno upravlja i vraćanje obilježja krajobraza velike raznolikosti na najmanje 10 posto poljoprivrednih zemljišta.

Za bioraznolikost će se osigurati 20 milijardi eura godišnje iz raznih izvora, uključujući sredstva EU-a te nacionalna i privatna sredstva, predviđa Komisija, koja je pozvala Europski parlament i Vijeće da podrže te dvije strategije i njihove obveze, a građane i ostale zainteresirane da se uključe u široku javnu raspravu.

Iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) su u jučerašnjoj najavi rasprave o ta dva dokumenta poručili da prijedlog manjeg proračuna za poljoprivredu i sve veći zahtjevi Komisije zabrinjavaju poljoprivrednike diljem Europe.

Ističu da Hrvatska već sada ispunjava brojne ekološke standarde koji se stavljaju pred EU poljoprivredu - čist okoliš (više od 50 posto Natura područja), GMO free zemlja je, diversificirana gospodarstva su velika prednost.

Međutim, upozoravaju kako su pretjeran jeftin uvoz, slaba potrošačka snaga, stavljanje poljoprivrede u negativan kontekst u Hrvatskoj doveli do pada proizvodnje u gotovo svim sektorima.

Potkrepljuju to i podacima o padu poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj u zadnjih pet godina za 26 posto.

Vrijednost poljoprivredne proizvodnje u razdoblju od ulaska u EU pala je za oko 5 milijardi kuna (2012. bila 20,91 milijardi kuna, a 2018.  iznosila 16,45 milijardi kuna). Negativna vanjsko-trgovinska bilanca iznosi 37 posto (2012. imali smo deficit od 731 milijuna eura, a 2018. čak 1,4 milijardi eura). Posebice se negativna bilanca osjeti u sektoru stočarstva (žive životinje, mlijeko, meso i mesni proizvodi, mlijeko i mliječni proizvodi, i jaja), navode iz HPK.

"Ukratko, poljoprivreda RH, u kumulativnom iskazu, smanjila je ukupno ostvareni BDP. Sve je to rezultiralo agresivnom depopulacijom ruralnih područja od 10 posto", upozorava predsjednik HPK Mladen Jakopović.

Stoga iz HPK ističu kako je kod izrada strategija izuzetno važno uzeti u obzir naš dosadašnji doprinos okolišu, ali i potrebu za razvojem kako se ne bi nastavilo s agresivnim trendom depopulacije iz ruralnih područja.

Smatraju i kako dvije predstavljene strategije moraju uzeti u obzir sva tri stupa održivosti (ekonomski, socijalni i ekološki).

"Ako će poljoprivrednici dodatno dati doprinos ovom ambicioznom planu, moraju imati odgovarajuću financijsku potporu za prilagodbu i prijelazno razdoblje", poručuju iz HPK.

Ističu i kako trgovinski ugovori ne bi smjeli dozvoliti uvoz roba ispod zadanih zelenih EU standarda, a potrebna je i veća komunikacija s potrošačima i građanima o doprinosu poljoprivrednika u proizvodnji zdrave hrane i ostalih važnih usluga ekosustava od značaja za društvo.

"Svaka država morala bi imati minimalno 70 posto osiguranu samodostatnost zbog mogućih kriznih situacija. Nekoliko studija pokazuje izravnu povezanost domaće proizvodnje i nacionalne sigurnosti. U slučaju zatvaranja granica zbog korone ili nekih drugih razloga, može doći ili do podizanja cijena koje će potrošačima biti previsoke ili generalno nedostatka hrane. Svaka država mora biti samoodrživa i ova strategija bi upravo trebala raditi na tome", ističe Jakopović, poručujući kako je pri usvajanju novih strategija važno sagledati sve posljedice koje će one imati za hrvatsku poljoprivredu.