Prvim izračunom dobivena je vrijednost indeksa od 63,8 bodova (na skali od jedan do 100) što znači da su Hrvati na pozitivnoj startnoj poziciji. No važan je trend koji će tek nakon određenog vremena, od najmanje godinu dana, pokazati pravu sliku kvalitete života u Hrvatskoj.

Nacionalni indeks sreće sastoji se od devet komponenti koje se istražuju upitnikom na reprezentativnom uzorku građana. Komponente indeksa su: opće zadovoljstvo životnom situacijom, procjena općeg zadovoljstva životnom situacijom za dvije godine, emotivno stanje, tjelesno stanje i aktivnosti, uvjeti u radnoj (školskoj) okolini, zdravstveno stanje, osnovni uvjeti za život, odnos prema okolišu i zadovoljstvo socijalnom okolinom.

'Mnoge zemlje u svijetu priključile su se trendu da se uz ekonomske pokazatelje, koji mjere dostignuti stupanj ekonomskog razvoja zemlje kroz rast bruto društvenog proizvoda (BDP), koriste i pokazateljima koji mjere zadovoljstvo, kvalitetu i dobrobit svojih građana', objasnila je Nevenka Hendrih, direktorica Hendala, koji u projektu Nacionalnog indeksa sreće sudjeluje oblikovanjem metodologije, provedbom, izradom samog indeksa i njegovom analizom.

Nasuprot općem zaključku da su bogatiji ipak sretniji, evidentno je kako se rast BDP-a u posljednjih pedesetak godina nije reflektirao i u odgovarajućem rastu sreće. Nijedno ozbiljno istraživanje ne dovodi u pitanje snažnu pozitivnu korelaciju materijalnog bogatstva i subjektivnog iskaza sreće, pa tako ni NIS, ali ukazuje na to da na blagostanje zemlje, osim materijalnih faktora, utječu i subjektivni osjećaji zadovoljstva i sreće kvalitetom života stanovnika

Dosadašnji rezultati ispitivanja kvalitete života i sreće u Hrvatskoj govore o granici iznad koje se povećanje prihoda malo ili nikako ne odražava na povećanje sreće i zadovoljstva Hrvata, odnosno koji je to mali dobitak onih na dnu ljestvice potreban da ukupno zadovoljstvo bude veće.

'Nacionalni indeks sreće, kompleksni istraživački projekt koji je nakon šest mjeseci rada urodio plodom, pokazatelj je koji se ne fokusira isključivo na ekonomsko područje, već uzima u obzir i ostale elemente koji utječu na zadovoljstvo životom, odnosno sreću. Zato je nositeljima ekonomske politike, ekonomistima, sociolozima i svima drugima koji donose odluke, osim BDP-a, potreban i pokazatelj koji pruža uvid u cjelokupnu sliku života jedne nacije, a ne samo suhu statistiku', rekla je Marina Ralašić, voditeljica projekta NIS.

O važnosti sreće u životu pojedinca i društva govorila je Majda Rijavec, profesorica psihologije i predsjednica Hrvatske mreže Pozitivne psihologije. Istaknula je da se u većini svjetskih istraživanja kao 'najsretnije' zemlje pojavljuju Danska, skandinavske zemlje i neke latinoameričke zemlje.

Žarko Puhovski, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, osvrnuo se na politološki aspekt NIS-a. Istaknuo je da država ne može donijeti ljudima sreću, već je njezina uloga da svojim djelovanjem 'smanji njihovu nesreću'.

Ivo Bićanić, redoviti profesor na Ekonomskom fakultetu Zagreb, ukazao je na značaj BDP-a, brojčanog izraza ekonomskog rasta kao mjerila uspješnosti u globalnom gospodarstvu.