'Jedino u slučaju da se cijene naftnih derivata naglo udvostruče, to bi moglo izazvati šok i pad potrošnje. Možda bi tek tad građani odustali od udobnosti da se sami voze u automobilu', smatra Igor Dekanić, profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u Zagrebu.

Nasreću, kaže on, trend na svjetskom naftnom tržištu je takav da se ne očekuju nagli skokovi, već će cijena barela prijeći 100 dolara i tu se zadržati, što za naše vozače znači da će cijena benzina u ovoj godini biti na sadašnjim razinama, s tim da može doći i do 10 kuna

Osnovni razlog rasta cijena nafte je, objašnjava Dekanić, izlazak iz recesije većine zemalja te posljedično zbog toga rast potražnje. U 2009. cijena je porasla za 78 posto u odnosu na godinu prije, a u 2010. je ostvaren porast od još 15 posto.

Slično razmišlja i Davor Štern, bivši predsjednik Uprave Ine te neovisni naftni konzultant kojega je Vlada predložila za predsjednika Nadzornog odbora Ine. Niti on ne očekuje da će građani zbog rasta cijene goriva manje voziti svoje limene ljubimce.

'Nismo mi Amerikanci. Kod njih je bio čest slučaj da su nakon poskupljenja benzina ljudi zajedno u jednom automobilu išli na posao. Naši ljudi, mislim, odreći će se svega prije nego komforne vožnje', kaže Štern.

Obojica stručnjaka ne očekuju da će Vlada bilo kako reagirati na rast cijena naftnih derivata. Prema Šternu za to nema potrebe jer on ne očekuje da će se poskupljenje goriva preliti na druge usluge i proizvode. Dekanić pak smatra da je Banskim dvorima u interesu da cijena benzina bude na ovim razinama

'U strukturi cijene naftnih derivata više od pola otpada na trošarine, naknade i PDV, što direktno puni državni proračun', naglašava Dekanić.