Prema FAO indeksu u kolovozu i rujnu su svjetske cijene hrane, zbog snažnog oporavka potražnje nakon pandemije, ali i loših agrometeroloških uvjeta i poskupljenja inputa, skočile za više od 30% u odnosu na isto razdoblje prošle godine i tako dosegnule najvišu razinu u zadnjih 10 godina. Posebno je rast značajan kod žitarica i uljarica. Samo za ilustraciju na EU tržištu nabavna cijena plina povećana je za preko 250%. Inputi za prehrambenu industriju od sirovina do energenata, porasli su u nekim segmentima i preko 60% i trendovi su pomalo zabrinjavajući“, rekao je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.

Dodatni problem poskupljenja, objasnio je Kovačević, a u kontekstu Hrvatske, je taj što prosječno hrvatsko kućanstvo za hranu i piće izdvaja više od 26% kućnog proračuna, dva puta više od prosjeka EU. „Moramo spriječiti da hrvatski potrošači, iako svjesni da je domaće najzdravije, svježe i prirodno, zbog smanjene kupovne moći i standarda još više posežu za uvoznim, jeftinijim proizvodima. Najbolji način da amortiziramo ove cjenovne udare je povećanje vlastite proizvodnje“, poručio je potpredsjednik HGK dodavši kako je pred nama novo programsko razdoblje i Europski plan oporavka pri čemu će Hrvatskoj do 2027. biti dostupno preko 24 mlrd eura. Ključni izazov bit će povlačenje sredstava iz fondova EU za zelenu i digitalnu tranziciju koje se u proizvodnji hrane nameću kao razvojni imperativ. Pojasnio je stoga kako su članice HGK posebno usmjerene na Nacionalni strateški plan ZPP-a (2023.-2027), kao i ostale operativne programe (konkurentnost i kohezija) u kojima prioriteti i politike potpora moraju biti fokusirane prema onim proizvodnjama u kojima Hrvatska može biti konkurentna te dodao kako naše tvrtke prehrambeno-prerađivačkog sektora očekuju jasna i nediskriminirajuća pravila.

Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Zdravko Tušek poručio je kako je europski sustav sigurnosti hrane jedan od najsigurnijih i najbržih na svijetu. „Čvrsta garancija svim građanima Hrvatske da je očuvanje javnog zdravlja prioritet ove Vlade je čak 32 milijuna kuna ulaganja u nacionalne programe monitoringa na godišnjoj razini. Otišli smo i korak dalje, osmislili smo potpuno novi nacionalni sustav kvalitete poljoprivredno – prehrambenih proizvoda „Dokazana kvaliteta – Hrvatska“, koja promiče hrvatskog proizvođača i domaći proizvod te je garancija potrošaču da konzumira hranu koja je proizvedena u Hrvatskoj, od proizvoda koji je nastao u Hrvatskoj“, pojasnio je Tušek dodavši kako će se u trgovinama uskoro moći pronaći prvi proizvod označen na takav način, domaće jabuke, a nedavno je doneseno i Rješenje o priznavanju oznake „Dokazana kvaliteta“ za konzumna jaja“, rekao je Tušek pojasnivši kako je obaveza Ministarstva poljoprivrede briga o cijelom ciklusu koji hrana prolazi u svrhu konzumacije – od njezine proizvodnje, sljedivosti, distribucije, odabira i prodaje te sprječavanja njezina bacanja. Kao doprinos ostvarenju tog cilja, Vlada RH je donijela Plan sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane RH 2019.-2022., dok je EU sredstvima iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost RH predviđeno financiranje unapređenje sustava doniranja hrane u RH, u iznosu od 32 milijuna kuna.

O zakonodavstvu je pričao i glavni državni inspektor Andrija Mikulić koji je pojasnio kako se, sukladno novim znanstvenim spoznajama, zakonodavstvo neprekidno mijenja i unaprjeđuje te da je to nužno i neizbježno pratiti zbog zaštite zdravlja potrošača što je temeljni cilj svih propisa o hrani. „Za nas u Državnom inspektoratu to su novi izazovi koje smo spremno prihvatili kao priliku za jačanje i unaprjeđenje, u konkretnom slučaju: sanitarne, poljoprivredne, veterinarske i fitosanitarne inspekcije“, poručio je glavni državni inspektor.

Da je upravo veterinarska struka e odlučujući faktor kada je u pitanju zaštita javnog zdravlja pojasnila je ravnateljica Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Tatjana Karačić. „Hrvatski građani sada već dokazano mogu imati puno povjerenje u naš sustav i sigurnost hrane koju konzumiraju, a kao čvrst dokaz za to su i statusi Hrvatske kao zemlje slobodne od klasične svinjske kuge, bruceloze goveda te infekcije virusom bjesnoće. Status države slobodne od bjesnoće jedno je od najvećih postignuća veterinarske struke u zaštiti javnog zdravlja te mu je prethodilo dugogodišnje aktivno provođenje mjera sprječavanja pojave i iskorjenjivanja ove bolesti u populaciji domaćih i divljih životinja“, poručila je Karačić. Za postizanje statusa zemlje slobodne od bjesnoće, uz vrijedan, predan i koordiniran rad veterinarske struke, od 2011. godine do danas Ministarstvo poljoprivrede je utrošilo više od 200 milijuna kuna. Ove godine usvojena su i dva izuzetno važna i kompleksna zakona kojima se osigurava još učinkovitije funkcioniranje sustava službenih kontrola u području hrane te omogućuju integrirani pristup organizaciji, koordinaciji i provedbi službenih kontrola u cijelom poljoprivredno-prehrambenom lancu; Zakon o službenim kontrolama te Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o veterinarstvu, a trenutno su u pripremi čak četiri zakona u području sigurnosti hrane.

Dr.sc Darja Sokolić, ravnateljica Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, pobliže je predstavila nacionalnu kampanju„EU bira sigurnu hranu“. Nositelj kampanje je HAPIH, a pokrenula ju je Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA). Cilj je podići svijest građana o ulozi znanosti koja stoji iza postavljenih visokih standarda sigurnosti hrane koja se nalazi na europskom pa tako i hrvatskom tržištu, kao i potaknuti građane na kritičko razmišljanje prilikom svakodnevnog odabira hrane. Uz naše Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo zdravstva, znanstvenu zajednicu, zavode za javno zdravstvo i udruge potrošača, Hrvatska gospodarska komora je prirodni partner kampanje“, istaknula je Sokolić dodavši kako hrvatski potrošači s povjerenjem mogu birati hranu jer je europski sustav sigurnosti hrane jedan od najrigoroznijih na svijetu.

U sklopu dvodnevne konferencije sudionici će imati priliku čuti nešto i o proizvodima baziranim isključivo na biljkam, mesu iz laboratorija kao mesu budućnosti, održivom poslovanju i zaštiti okoliša, etilen-oksidu, novim pristupu sigurnosti hrane u SAD-u i EU i drugim zanimljivim temama.

Prof.dr.sc Helga Medić s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu govorila je o mesu iz laboratorija kao mesu budućnosti. „Meso iz laboratorija ili kultivirano meso dobiveno je od životinjskih stanica koje obavljaju iste funkcije kao i u životinjskom organizmu i nije genetski modificiran proizvod. Proizvodnja uključuje uzgoj matičnih stanica, njihovu diferencijaciju u mišićne stanice te uzgoj mišićnog tkiva u tekućem mediju. Prednost takve proizvodnje je znatno manji utjecaj na okoliš, zaštita životinja te sigurnost i kvaliteta kultiviranog mesa, koje predstavlja jednu novu mogućnost u održivoj proizvodnji hrane za rastuće svjetsko stanovništvo.

Sandra Maričić Tarandek, rukovoditeljica Sektora kontrole i osiguranja kvalitete u Zvijezdi, tako će govoriti o inovacijama proizvoda od 100% biljnog podrijetla. „Razlog inovacije tih proizvoda je rezultat istraživanja tržišta u stvaranju novih prehrambenih navika mladih ljudi u Europi i Svijetu općenito. Upravo ovakvi novi trendovi u prehrani su se uklopili u našu 100 godišnju tradiciju proizvodnje proizvoda biljnog podrijetla te smo sretni što možemo prezentirati naše inovativne proizvode koji su, osim odličnog okusa i visoke kvalitete, sa dodatkom sastojaka koji imaju razne dobre čimbenike na zdravlje, ujedno i rezultat multidisciplinarnog tima stručnjaka u našoj kompaniji“, pojasnila je Maričić Tarandek dodavši kako su pozitivne reakcije naših potrošača koje redovno dobivaju i preko društvenih mreža, još jedan razlog za proširenjem ovakve linije proizvoda.

I prof.dr.sc. Darija Vranešić Bender, direktorica Vitaminoteke govorila je o prehrani temeljenoj na biljnim izvorima. „Trend prehrane temeljene na biljnim izvorima, tzv. „plant based“ polako, ali sigurno postaje globalni mainstream te je iz godine u godinu sve više sljedbenika ovakvog modela prehrane. I naša mediteranska prehrana predstavlja oblik tzv. „plant based“ prehrane koja je temeljena na biljnim izvorima, a čini se da je upravo taj model prehrana budućnosti koja je dobra i za naše zdravlje, ali i za boljitak našeg planeta. Konzumacija hrane biljnog porijekla i smanjenje životinjskih izvora prehrambena su mjera koja se gotovo univerzalno može primijeniti na prevenciju i terapiju većine civilizacijskih bolesti današnjice.“