Najviše je vlasnika stambenog prostora u Rumunjskoj u kojoj čak 96,1 posto građana živi u svom stanu ili kući, a odmah do nje smjestila se Hrvatska u kojoj 89,7 posto građana živi u svojoj nekretnini.

Većina je nekretnina u u rukama građana i u drugim tranzicijskim državama u kojima je veći dio postojećih nekretnina naslijeđe bivšeg socijalističkog sustava u kojem su postojali modeli stanarskog prava ne temelju kojih je značajan broj građana jeftino došao do vlasništva nad stambenim prostorom.

Na drugoj strani nalaze se razvijene europske zemlje u kojima znatno veći postotak stanovnika živi u unajmljenim stanovima. Pritom vrijedi pravilo - što je zemlja bogatija, manje je nekretnina u rukama građana. Tako unutar EU-a najmanje nekretnina u svom posjedu imaju Nijemci (52,4 posto), a ako se promatraju sve europske zemlje, prednjači Švicarska u kojoj 56 posto stanovnika živi u unajmljenom stambenom prostoru.

Brojni su razlozi za manju privlačnost vlasništva nad stanovima u bogatim zapadnim zemljama, među kojima treba spomenuti relativno visoke cijene stambenog prostora, negativan utjecaj poreza na nekretnine, ali i znatno kvalitetnije uređeno tržište stanova za najam nego u bivšim socijalističkim državama.  

Zanimljivo je da se zemlje u kojima građani dominiraju u vlasništvu nad nekretninama ne mogu pohvaliti visokom kvalitetom stanovanja. Jedan od ključnih elemenata u ocjenjivanju kvalitete stanovanja je dostupnost dovoljno prostora u stanu. Tako je najviše ljudi u pretrpanim stanovima (52,3 posto) zabilježen upravo u Rumunjskoj, a slijedi Mađarska (44,6 posto), Poljska (44,2 posto), Bugarska (43,3 posto) i Hrvatska (42,1 posto).

Nasuprot tome, Belgija (2,0 posto), Cipar (2,2 posto), Irska (2,8 posto), Nizozemska (3,5 posto) i Malta (4,0 posto) imaju najviši standard stanovanja prema navedenom kriteriju.

Kada je riječ o troškovima povezanim sa stanovanjem (kredit, najam, režije, održavanje), u 2014. 11,4 posto stanovništva EU-a 28 živjelo je u kućanstvima koja su više od 40 posto raspoloživog dohotka trošili u te svrhe. Pritom je udio stanovništva čiji troškovi stanovanja premašuju 40 posto njihova raspoloživog dohotka, razumljivo, najviša kod podstanara koji plaćaju tržišne cijene najamnina (27,1 posto), dok je najmanji kod osoba koje su vlasnici stambenog prostora bez opterećenja kreditom (6,8 posto).

Unutar Europske unije najmanje problema s troškovima stanovanja imaju građani Malte u kojoj samo 1,6 posto stanovništva troši više od 40 posto dohotka u te svrhe. Na drugoj strani nalazi se Grčka u kojoj čak 40,7 posto građana troši više od 40 posto raspoloživog dohotka na stanovanje iako 74 posto Grka živi u vlastitom stambenom prostoru. Hrvatska se sa 7,5 posto troškovno ugroženih nalazi u dobrostojećoj skupini zemalja u kojoj se nalaze Austrija, Cipar, Irska, Francuska i Švedska.