Prema konačnim podacima o odvojenom prikupljanju komunalnog otpada u 2019., lani je u Hrvatskoj ukupno nastalo 1.812 tisuća tona komunalnog otpada, od čega je kroz javnu uslugu i reciklažna dvorišta odvojeno sakupljeno 671 tisuću tona. Prošle godine stopa odvojenog prikupljanja dosegnula je 37 posto, uz porast od šest postotnih poena.

Odvojeno sakupljanje barem jedne frakcije komunalnog otpada (papir, staklo, metal, plastika) provodilo se u 95 posto jedinica lokalne samouprave, što je za sedam postotnih poena više nego u prethodnoj godini. U odnosu na prethodne godine, u 2019. godini bilježi se značajan porast količina komunalnog otpada sakupljenih putem reciklažnih dvorišta, i to uglavnom glomaznog otpada, otpadnog drva i otpadnog papira.

Ipak, rezultati na nacionalnoj razini i dalje su osjetno ispod plana s obzirom na to da smo do kraja 2019. trebali prijeći razinu od 50 posto odvojenog sakupljanja otpada, kako je to zacrtano dugoročnim Planom gospodarenja otpadom.

Zasad su taj postotak uspjela ostvariti samo tri grada – uz Krk i Prelog, koji su taj cilj postigli ranije, prošle godine im se s više od 50 posto odvojeno sakupljenog otpada pridružila Koprivnica.

Povećao se i udjel onih koji su prešli stopu od 40 posto te je s tom stopom ukupno pet gradova, koliko je i onih u rasponu od 30 do 40 posto. Osamnaest je gradova čija je stopa odvajanja između 20 i 30 posto, a najveći je dio onih s udjelom manjim od 20 posto.

Nakon spomenuta tri vodeća grada, koji mogu biti primjer ekološke osviještenosti, najveći udjel u odvajanju sakupljenog otpada imali su Čakovec (47,02 posto), Buzet (40,64 posto), Varaždin (40,55 posto), Cres (40,47 posto), Ludbreg (40,31 posto), Mali Lošinj (36,80 posto) i Rab (35,04 posto).

Na suprotnoj strani liste je sedam negativnih primjera gradova (Glina, Hrvatska Kostajnica, Korčula, Obrovac, Opuzen, Senj, Vrgorac), u kojima se sakupljeni otpad uopće ne odvaja.

Najnižu stopu odvajanja otpada imaju gradovi i općine u Dalmaciji i Lici, u kojima još nije uvedena javna komunalna usluga za odvajanje otpada.

Od 15 najvećih hrvatskih gradova, u kojima živi gotovo polovica stanovnika Hrvatske, najuspješniji je Varaždin, u kojemu se odvaja više od 40 posto prikupljenog otpada. Varaždin je napravio i najveći pomak prošle godine (s 29,2 posto na 40,6 posto).

Značajan napredak napravio je i Zagreb, lani uvevši odvajanje otpada na kućnom pragu. Pun efekt tog poteza trebao bi se vidjeti ove godine.

Na začelju liste su dalmatinski gradovi Split, Šibenik i Kaštela, u kojima sustav odvajanja otpada još nije profunkcionirao.