'Za razliku od prošle godine, kada su čelnici poreznih odjela iz Irske najpozitivnije ocijenili stupanj porezne nesigurnosti u svojoj zemlji, ove godine najpozitivniji su bili čelnici poreznih odjela iz Nizozemske i Luksemburga, u kojima je preko 90 posto ispitanika izjavilo da kod njih ne postoji visok stupanj porezne nesigurnosti', navodi Helena Schmidt, viša menadžerica u Odjelu poreznog savjetovanja u Deloitteu.

S druge strane, svi ispitanici iz Italije (100 posto) smatraju da u njihovoj zemlji postoji visok stupanj porezne nesigurnosti. Slijede Portugal, Francuska, Grčka te Bosna i Hercegovina s preko 90 posto odgovora o visokom stupnju porezne nesigurnosti, a odmah za njima su Hrvatska sa 79 posto i Slovenija sa 77 posto

Prosječan stupanj porezne nesigurnosti u Europi je 54 posto i niži je nego prošle godine, kada je iznosio 60 posto.

Najčešće spominjani izvori nesigurnosti u Hrvatskoj su česte zakonske promjene (57 posto) te nedorečenost, manjkavost i često sporna javna dostupnost uputa (43 posto). Kao i u Hrvatskoj, ova dva izvora navedena su i u ostalim europskim zemljama kao najčešći uzrok porezne nesigurnosti.

Zanimljivo je da svi hrvatski ispitanici smatraju da je porezna nesigurnost u Hrvatskoj veća nego u drugim europskim zemljama dok je u ostalim europskim zemljama takav odgovor dalo u prosjeku 41 posto ispitanika.

Gotovo polovica ispitanika u europskim zemljama (49 posto) izrazila je stav da bi se pojednostavljenje poreznog sustava uvelike odrazilo na konkurentnost. U Hrvatskoj je takav stav izrazilo 29 posto ispitanika, ali je 71 posto ispitanika izjavilo da bi gospodarstvo bilo konkurentnije kada bi postojala veća sigurnost po pitanju budućnosti poreznog sustava.

'Porezni stručnjaci žele stabilne porezne zakone jer vjeruju da samo takvi zakoni mogu pozitivno utjecati na poslovnu konkurentnost zemalja u kojima rade. Ne sviđa im se nesigurnost te sugeriraju da bi pojednostavljenje poreznog sustava također doprinijelo konkurentnosti država', kaže Dražen Nimčević, partner zadužen za Odjel poreznog savjetovanja u Deloitteu.

U svim tvrtkama iz Hrvatske koje su sudjelovale u istraživanju postoji zajednička služba financija koja se, između ostalog, bavi poreznim pitanjima dok je udio ovakvih tvrtki u Europi znatno manji i iznosi 51 posto.

Kada govorimo o poreznim odjelima tvrtki u Hrvatskoj, ispitanici smatraju da je za uspješnost njihovog odjela najvažnija pravodobnost podnošenja poreznih prijava i usklađenost (86 posto), uska povezanost s poslovnom organizacijom i njenom strategijom (71 posto) te izvjesnost po pitanju poreznih obveza (71 posto). U Europi je sličan odnos te je pravodobnost podnošenja poreznih prijava i usklađenost također najvažnija sa 72 posto, a slijede izvjesnost po pitanju poreznih obveza (71 posto) i uska povezanost s poslovnom organizacijom i njenom strategijom (68 posto).

'Većina ispitanika u Hrvatskoj i Europi smatraju da imaju dobre odnose s poreznim vlastima u zemlji u kojoj posluju', navodi Dražen Nimčević. Pritom svi ispitanici iz Hrvatske (100 posto) smatraju da im je u proteklih godinu dana odnos s poreznim vlastima ostao isti.

U Europi to smatra 87 posto ispitanika, sedam posto ih je izjavilo da im je odnos s poreznim vlastima bolji, a šest posto da im je lošiji u odnosu na prošlu godinu.