Hrvatska se polagano penje na europskoj ljestvici BDP-a po stanovniku, mjerenog paritetom kupovne moći. Prema ranoj procjeni Eurostata za 2021., Hrvatska je po životnom standardu i dalje pri europskom dnu, ali u leđa nam sad gledaju Slovačka, Grčka i Bugarska. Lani smo dosegnuli 70 posto prosjeka EU-a BDP-a po stanovniku, dok je 2020. on bio na razini od 66,5 posto
Kneževina Luksemburg ima daleko najveći BDP po stanovniku u EU, čak 177 posto iznad prosjeka. To dijelom može zahvaliti velikom udjelu inozemnih radnika u radnoj snazi. Naime, iako ti radnici sudjeluju u stvaranju BDP-a, nisu uključeni u rezidencijalno stanovništvo koje se koristi za izračun BDP-a po stanovniku.
Na drugom je mjestu ljestvice Irska čiji je BDP po stanovniku iskazan standardom kupovne moći lani bio 121 posto iznad prosjeka EU.
vezane vijesti
Tako visoka razina BDP-a po stanovniku djelomično se može objasniti prisutnošću velikih multinacionalnih tvrtki, osobito onih koje prodaju 'intelekt', odnosno proizvode zaštićene raznim copyrightima. Tako je Irska najveći izvoznik softvera, glazbe i patenata. Sve to doprinosi irskom BDP-u, ali se velik dio prihoda ostvarenog od ove proizvodnje vraća krajnjim vlasnicima tvrtki u inozemstvu.
Slijede zatim Danska, Nizozemska, Švedska, Belgija i Austrija, svaka s BDP-om po stanovniku više od 20 posto iznad prosjeka.
Hrvatska je u 2021. bilježila BDP po stanovniku, mjeren standardom kupovne moći, za 30 posto niži od prosjeka Unije. Iza nas su Slovačka (32 posto), Grčka (35 posto) i Bugarska (45 posto). Tim smo se odlijepili od samog dna jer smo 2020. bili predzadnja članica po životnom standardu u EU.
Glavna ekonomistica Hrvatske udruge poslodavaca Iva Tomić smatra kako taj rezultat ohrabruje. 'Sada se onaj zacrtani cilj u Nacionalnoj razvojnoj strategiji 2030. od 75 posto prosjeka EU-a BDP-a o stanovniku prema paritetu kupovne moći više ne čini toliko nedostižnim', kaže Iva Tomić za tportal.
Prema njezinom mišljenju, dva su osnovna razloga za statistički porast životnog standarda u Hrvatskoj. Jedan je smanjenje broja stanovnika, a drugi je lanjska rekordna stopa rasta BDP-a i brzi oporavak od koronakrize. Gospodarstva Slovačke, Grčke i Bugarske sporije se dižu na noge nakon pandemijskog udara.
'Iako smanjenje broja stanovnika, pogotovo onog u radnoj dobi, predstavlja prijetnju ostvarivanju visokih stopa rasta u budućnosti, to je razvoj događaja koji nam se nije dogodio isključivo u 2021., samo smo ga uspjeli kvantificirati zbog provedbe popisa stanovništva. S druge strane, unatoč pandemiji covida-19 i pratećim inflatornim pritiscima već tijekom druge polovice prethodne godine, ipak smo uspjeli ostvariti značajan ekonomski rast za kojeg se, uz potporu EU sredstva, očekivao i nastavak u ovoj godini. Dakako, ako se ekonomske posljedice rata u Ukrajini ne preliju značajnije na hrvatsko gospodarstvo', kaže Tomić.
