Profesionalci iz te branše zadovoljni su ovogodišnjim učinkom, ali naglašavaju da nekog većeg razvoja ne može biti dok se ne usvoji opća strategija razvoja turizma i dok se u samim destinacijama ne ostvari ono o čemu se intenzivno (većinom samo) priča zadnjih nekoliko godina, a to je destinacijski menadžment.

S ciljem boljeg pozicioniranja i afirmacije same struke ove je godine osnovana i prva strukovna udruga za segment poslovnog turizma ili MICE (meetings-incentive-congress-event) i Hrvatska udruga profesionalaca kongresnog turizma (HUPKT), čiji je predsjednik Pavle Marković (Ban Tours) uvjeren da će zajedništvom uspjeti postići da se glas struke više čuje.

GLAVNINA SKUPOVA ODRŽAVA SE U HOTELIMA

To znači postići i bolju promociju hrvatske kongresne ponude, povećati svjesnost o profitabilnosti tog segmenta, ali i razviti proizvode i usluge koju će tu ponudu poboljšati. Udruga teži podizanju standarda usluga stalnim edukacijama, suradnjom, povezivanjem i uzajamnim djelovanjem.

Uz Markovića, začetnici te ideje i osnivači Udruge su i Slaven Reljić te Ranko Filipović, odreda ljudi mlađe generacije i direktori uspješnih agencija koje su poslovno najviše orijentirane na poslovni turizam.

Svi oni misle i da je hrvatska kongresna industrija unatoč dugoj tradiciji i mogućnostima tek u početnoj fazi rasta i da u tom smislu treba tek dostići svoje 'zvjezdane trenutke'. Kada govore o prednostima Hrvatske za kongresni turizam, slažu se da je to dobra geografska pozicija, pristojna infrastruktura, iskusni profesionalci te prirodne ljepote i povijesno-kulturna baština, dok među nedostacima na prvo mjesto stavljaju kongresne i konferencijske centre

Već godinama se govori o potrebi njihove gradnje, čak je i Ministarstvo turizma u zadnje tri-četiri godine najavljivalo i davalo potpore za to, ali u konačnici ništa se nije dogodilo, pravih kongresnih centara jednostavno nema. Ni u Zagrebu, ni u Dubrovniku, ni u Opatiji, ni u Splitu, koji su najvažnija hrvatska kongresna odredišta, a na pitanje zašto je tako odgovora nema ni iz jedne institucije.

Dok se takvi centri ne izgrade hrvatska kongresna industrija i dalje će biti zapravo hotelsko-kongresna jer se glavnina kongresa i drugih poslovnih skupova u Hrvatskoj održava u hotelima, koji ostvaruju i više od 80 posto ukupnog prometa od tog segmenta.

BUKING OSIGURAN DO 2014.

Zbog svega toga, iz HUPKT-a od Ministarstva turizma, osim što hitnijeg donošenja strategije očekuju i poseban pravilnik koji će agencijama pomoći u transformaciji prema profesionalnim organizatorima kongresa.

Suradnica Udruge i voditeljica portala Poslovni turizam Daniela Kos također smatra da je za razvoj kongresnog turizma najvažnije što prije donijeti opću turističku strategiju te ističe da se ove godine porast broja skupova i veći prihodi nastavilo na zadnji kvartal 2010. kada se pad u kongresnoj industriji zaustavio.

I naznake za buduće razdoblje su dobre, posebno u segmentu dugo godina unaprijed planiranih skupova za 2012. i 2103, pa već i za 2014, pri čemu će posebno velika šansa biti godina ulaska Hrvatske u EU, 2013, za što Kos, kako kaže, iskreno misli da hrvatska kongresna industrija još uvijek nije spremna ili ne bar dovoljno. Dodaje da je za to, kao i za skoro sve selektivne oblike turizma, važna snaga lobiranja o čemu će ovisiti i koliko će i kako kongresni turizam biti uključen u strategiju koja se izrađuje u Institutu za turizam i čije se donošenje očekuje potkraj iduće godine.

I prvi čovjek zagrebačkog Kongresnog ureda (pri gradskoj Turističkoj zajednici) Zlatan Muftić smatra da je Zagrebu potreban kongresni centar u kojem bi se mogli održavati veliki skupovi s tisuću i više sudionika. Muftić ističe da popularnost Zagreba kao kongresne destinacije raste, za što je potvrda ove godine stigla i od međunarodnog udruženja ICCA (International Congress and Convention Association), prema čijim je podacima Zagreb na svjetskoj karti od 309 gradova-kongresnih destinacija napredovao sa 171. na 79. mjesto, dok je među 159 europskih gradova zauzeo 42. mjesto.

Takve pomake Muftić objašnjava intenzivnim aktivnostima zagrebačke Turističke zajednice na promociji Zagreba u inozemstvu, otvaranjem novih aviolinija prema Zagreb te izlaskom iz krize većine emitivnih zemalja.

Uvjeren je i da će predstojeće investicije u novi terminal Zračne luke Zagreb, koji je vrlo važan za razvoj svih vidova turizma, pridonijeti razvoju Zagreba kao kongresne destinacije, i to tijekom cijele godine jer se i globalnoj razini uočava trend produljenja tzv. kongresne sezone i na ljetne mjesece, posebno u srpnju i kolovozu. Time organizator postiže bolju cijenu za sudionike, a u današnjem zgusnutom radnom rasporedu sve više sudionika spremno je odvojiti vrijeme za edukaciju tijekom ljeta.