Na razini 20-člane eurozone sezonski prilagođeni proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u iznosio je u trećem tromjesečju 2,8 posto, kliznuvši za 0,2 postotna boda u odnosu na prethodna tri mjeseca, pokazuje preliminarno izvješće europskog statističkog ureda.

I prihodi i rashodi, iskazani udjelom u BDP-u, blago su uvećani u odnosu na prethodno tromjesečje, objašnjavaju statističari.

I na razini EU-a deficit je kliznuo za 0,2 postotna boda, na 2,8 posto, odražavajući blago uvećane udjele prihoda i rashode, pokazuju tablice.

Mjere pomoći kojima su vlade ublažavale utjecaj visokih cijena energije snažno su i dalje utjecale na državne proračune, kao i u prethodna dva tromjesečja, te su u većini država ponovo bili u minusu, pokazuje izvješće.

U trećem kvartalu 2022. godine manjak je na razini eurozone iznosio četiri posto BDP-a, a na razini EU-a 3,8 posto, pokazuju tablice.

Sedmorka u plusu

Prema sezonski prilagođenim podacima kojima je Eurostat raspolagao, najveći je proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u u trećem kvartalu imala Slovačka, od sedam posto. Slijedi Bugarska s manjkom od 6,6 posto.

Najskromniji je pak manjak u proračunu bilježila Švedska, od 0,3 posto. Slijedi Njemačka s deficitom od 0,9 posto, pokazuju tablice.

Proračunski višak bilježilo je samo sedam zemalja, a najveći je ponovno bio u Danskoj, dosegnuvši 2,7 posto BDP-a. Slijedi Portugal s viškom od 2,5 posto.

Blizu je i Hrvatska sa sezonski prilagođenim proračunskim viškom u trećem tromjesečju 2023., iskazanim udjelom u BDP-u, od 2,2 posto. U drugom je lanjskom tromjesečju višak iznosio 0,1 posto, prema revidiranom podatku. Prva procjena pokazivala je manjak od 0,5 posto.

U trećem tromjesečju 2022. godine hrvatski proračun bio je u minusu 0,3 posto, pokazuju Eurostatove tablice.

U skupini s viškom u proračunu nalaze se još Irska, gdje je iznosio 1,6 posto, te Litva, Luksemburg i Nizozemska, s viškom od 0,8 posto, 0,5 odnosno 0,4 posto BDP-a. 

Eurostat nije raspolagao sezonski prilagođenim podacima samo za Grčku, Italiju i Cipar.