Tako je u promatranom mjesecu ukupan iznos kredita poduzećima za obrtna sredstva i investicije za gotovo 3,8 milijardi kuna niži u odnosu na siječanj 2015. što predstavlja razmjerno snažan godišnji pad od 5,3 posto.

Obzirom da se preko 67 posto ovih kredita odnosi na valutne (uključujući i one s valutnom klauzulom), jačanje kune u odnosu na euro na godišnjoj razini za 0,5 posto dodatno je doprinijelo padu kredita iskazanih u kunskoj protuvrijednosti.

Kuna je u siječnju ojačala i u odnosu na švicarski franak (srednji devizni tečaj CHF/HRK na kraju razdoblja porastao je za 6,3 posto godišnje) što je također doprinijelo spomenutom učinku.

Stagnirajući na mjesečnoj razini, ukupni krediti poduzećima namijenjeni za investicije iznosili su 31,9 milijardi kuna te su zabilježili snažan godišnji pad od gotovo 1,8 milijardi kuna (5,2posto).

Obje skupine namjenskih kredita nefinancijskim trgovačkim društvima (s dvije sporadične iznimke na obrtnim kreditima) pokazuju kontinuirani pad na godišnjoj razini koji je prisutan od sredine 2012. godine. Međutim, važno je istaknuti da se razduživanje sektora poduzeća prema domaćim bankama odvija istovremeno s rastom njihovog zaduženja na inozemnim tržištima.

To potvrđuju i posljednji dostupni podaci HNB-a prema kojima inozemni dug privatnih nefinancijskih poduzeća krajem studenog prošle godine iznosi 11,7 milijardi eura što je 4,4 posto više u odnosu na isti mjesec 2014.
Njihov godišnji rast zaduživanja na inozemnim tržištima (vidljiv od ožujka 2014.) posljedica je visoke likvidnosti i atraktivnijih uvjeta financiranja u usporedbi s domaćim tržištima. Obzirom da (posljednje) monetarne mjere ESB-a daju dodatni impuls jačem kreditiranju u cilju poticanja investicijskog ciklusa te snažnijeg gospodarskog rasta, očekujemo nastavak trenda inozemnog zaduživanja nefinancijskih trgovačkih društava i tijekom narednih mjeseci.