Model brze procjene HNB-a pokazuje da bi na kvartalnoj razini BDP mogao rasti 1 posto, a u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje čak 3,8 posto. Ako to potvrdi i službena statistika, stopa rasta u posljednja tri mjeseca 2023. bit će "najbrža" od trećeg kvartala 2022. godine (5,5 posto), a prosječan rast u 2023. iznosio bi 2,7 posto.

Osim toga, po brzini rasta Hrvatska bi se našla na vrhu ljestvice zemalja EU. Eurostat je već objavio podatke za 23 zemlje, a oni pokazuju da je na godišnjoj razini prosječan rast u EU iznosio 0,3 posto, a u eurozoni 0,1 posto. Pritom je osam zemalja zabilježilo pad BDP-a, a najveći Irska, od 4,8 posto, i Estonija, od 3 posto.

Te dvije zemlje ujedno su u recesiji, tehničke uvjete za nju ispunile su još Finska i Velika Britanija, a veći broj zemalja već je dulje vrijeme u teškoćama, prije svega Njemačka, čiji je BDP i u zadnjem kvartalu pao 0,2 posto. S druge strane, rast predvodi susjedna Slovenija s 2,6 posto, a slijede Cipar (2,4 posto), Portugal (2,2 posto) i Španjolska (2 posto).

Slabija potrošnja stanovništva uslijed pada životnog standarda u razdoblju inflacije predstavlja veliku prepreku za oporavak u mnogim zemljama. No, rast u Hrvatskoj upravo predvode kućanstva raspoložena za potrošnju, ali i zamah građevinarstva, zahvaljujući novcu iz europskih fondova.

U HNB-u navode da je u četvrtom tromjesečju nastavljen "relativno snažan rast realnog prometa od trgovine na malo, podržan pozitivnim kretanjima na tržištu rada i slabljenjem inflacije, što je povoljno djelovalo na kretanje realnoga raspoloživog dohotka kućanstava i potrošački optimizam".

Također, nastavljen je rast zaposlenosti i plaća, osobito u građevinskom sektoru, a prosječni indeks obujma građevinskih radova u listopadu i studenome nadmašio je za 10 posto razinu ostvarenu u istom razdoblju prethodne godine, piše novinarka Jutarnjeg lista Marina Klepo.