Sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u Hrvatskoj potonula je u siječnju za 6,8 posto u odnosu na prethodni mjesec, najviše od ulaska u Europsku uniju u srpnju 2013. i najsnažnije među zemljama EU. 

Time je na početku godine prekinuto četveromjesečno razdoblje njezina rasta, pokazuju podaci Eurostata. U prosincu proizvodnja je porasla 3,9 posto.

Uz Hrvatsku Eurostat je prema raspoloživim podacima u skupini zemalja EU s najvećim padom industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini izdvojio i Dansku, gdje je smanjena za 4,6 posto, te Bugarsku, s padom proizvodnje za 3,9 posto.

Najviše je na mjesečnoj razini u siječnju prema raspoloživim podacima europskog statističkog ureda poskočila proizvodnja u Irskoj, za 3,4 posto, te Njemačkoj, za 3,3 posto, i Grčkoj, za 2,5 posto, stoji u izvješću europskog statističkog ureda.

Na razini EU sezonski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je u siječnju 0,5 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je prema revidiranim podacima Eurostata smanjena 0,7 posto.

Najviše je porasla proizvodnja kapitalnih dobara, za 2,4 posto, i energije, za 1,5 posto. U prosincu oba su sektora bilježila pad proizvodnje.

I eurozona je u siječnju bilježila višu razinu proizvodnje, za 0,9 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je smanjena za revidiranih 1,2 posto.

Glavni su pokretači također bili proizvodnja kapitalnih dobara i energije, sa stopama rasta od 2,8 odnosno 1,9 posto.

Osjetno slabiji rast proizvodnje na godišnjoj razini

Na godišnjoj je razini industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u siječnju porasla 4,0 posto, gotovo četverostruko slabijim tempom nego prosincu kada je poskočila 14,9 posto, pokazuje izvješće Eurostata.

Najsnažniji je rast proizvodnje na godišnjoj razini prema raspoloživim podacima europskog statističkog ureda u siječnju bilježila Litva, za 8,4 posto. Slijede Grčka sa 7,4 posto i Estonija sa 6,7 posto, napominje Eurostat.

Najviše se pak smanjila proizvodnja u Irskoj, za 8,6 posto, Bugarskoj, za 1,2 posto, i Luksemburgu, za 0,9 posto.

Na razini EU industrijska je proizvodnja prema procjenama Eurostata u siječnju porasla 1,3 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. U prosincu uvećana je 3,3 posto.

Najsnažnije je porasla proizvodnja energije, za 5,6 posto a slijedi proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, koja je uvećana za 2,0 posto.

Osjetno je slabiji rast proizvodnje na početku godine bilježila i eurozona, za 0,6 posto, nakon što je u prosincu na godišnjoj razini uvećana 2,5 posto.

Pritom je proizvodnja energije porasla 6,9 posto a proizvodnja trajnih potrošačkih dobara za 1,5 posto.