Rezultati su to istraživanja koje je među financijskim direktorima u Hrvatskoj i srednjoj Europi provela konzultantsko-revizorska tvrtka Deloitte, u kojem se uspoređuju stavovi hrvatskih financijskih direktora i njihovih kolega iz Bosne i Hercegovine, Bugarske, Češke, Mađarske, Litve, Poljske, Rumunjske, Slovačke, Slovenije, Srbije i Ukrajine.

Dok su za 2016. hrvatski direktori predviđali rast BDP-a za 1,5 posto, u 2017. prognoziraju povećanje do 2,5 posto, pri čemu ih većina ne očekuje da će Brexit utjecati na poslovanje njihovih poduzeća.

Pritom, 51 posto hrvatskih financijskih direktora očekuje smanjenje stope nezaposlenosti, a gotovo 62 posto povećanje prihoda poduzeća, pokazuje istraživanje u kojem je sudjelovalo oko 40 financijskih direktora iz Hrvatske, pretežno iz realnog sektora.

  Većina hrvatskih direktora, odnosno 61,5 posto, ove godine, kao i prošle, ne očekuje rast kapitalnih ulaganja, u čemu prednjače među ispitanicima iz svih zemalja.

Hrvatski direktori nisu skloni ni dodatnom izlaganju rizicima, a čak 80 posto ih je odgovorilo kako nije pravo vrijeme za izlaganje bilančnim rizicima, isto kao i prošle godine.

Dražen Rajaković iz Deloittea smatra kako to ukazuje da, unatoč određenom zabilježenom optimizmu, i dalje vlada nesklonost investiranju.

  Hrvatski financijski direktori najmanje povoljnim ocjenjuju zaduživanje putem bankovnih kredita. Rajaković ocjenjuje da je to tako jer su hrvatske tvrtke zaduženije, odnosno imaju veći omjer duga i glavnice u odnosu na druge zemlje srednje Europe.

  S druge strane, financijski direktori u Hrvatskoj u odnosu na kolege iz srednje Europe prednjače u pozitivnoj percepciji financiranja poslovanja iz EU-ovih fondova, a njih čak 92,3 posto smatra te fondove najprivlačnijim izvorom financiranja.

  Gotovo 60 posto hrvatskih financijskih direktora ne planira nikakve projekte digitalizacije financija i poslovanja u ovoj godini, a 77 posto navelo je da u njihovim tvrtkama nema programa poticanja inovativnosti, kaže Rajaković.

"Znamo da je inovativnost, kao i izlaganje rizicima, jako bitna za dugoročnu konkurentnost i održivost poslovanja tako da su to područja kojima bi trebalo posvetiti više pažnje i resursa", ustvrdio je Rajaković uoči konferencije CFO 2017. - Financije u digitalnom svijetu, koju je organizirala tvrtka Deloitte, dok joj je pokrovitelj bila tvrtka SAP.

Državni tajnik u Ministarstvu financija Željko Tufekčić kazao je kako s aspekta države i javne uprave postoji potreba za povećanjem učinkovitosti, radi postizanja većeg gospodarskog rasta pri čemu je, kako je rekao, digitalizacija jedan od najvažnijih alata.

Tufekčić je ustvrdio kako je u okviru digitalizacije javne uprave do sada učinjeno puno, navevši primjer sustava e-građani, e-uputnica u zdravstvu, kao i najavljenog projekta e-mature. Iz pozicije Ministarstva financija istaknuo je projekt e-porezna, koji se, kako kaže, kontinuirano razvija, a trenutno omogućava predaju 26 vrsta poreznih obrazaca elektroničkim putem Poreznoj upravi, čime se građanima omogućava jednostavnije i brže ispunjavanje obveza.

Partnerica za reviziju u Deloitteu Hrvatska Marina Tonžetić istaknula je kako je digitalizacija prvenstveno vezana za kupce, koji doslovno pritiskom prsta žele dobiti informaciju i uslugu, "odmah i sad", ustvrdivši da "onaj tko danas nema digitalnu agendu, dugoročno nije uspješan".

  Tehnologija ima velik utjecaj na nove generacije, što je prilika i izazov koji treba prihvatiti i njima učinkovito upravljati, kaže ona.