Prema posljednjim podacima HNB-a bruto inozemni dug Hrvatske na kraju trećeg tromjesečja 2015. godine iznosio je 47 milijardi eura odnosno 107,6 posto BDP-a. Premda je drugi mjesec zaredom zabilježio pad na mjesečnoj razini (za 894 milijuna eura odnosno 1,9 posto) bruto inozemni dug je i u rujnu nastavio s pozitivnim stopama godišnjeg rasta koje su (uz dva sporadična mjeseca) kontinuirano prisutne od studenog 2013. godine.
U odnosu na kraj trećeg tromjesečja 2014. porastao je za 480 milijuna eura odnosno jedan posto. Također, u usporedbi s krajem 2014. godine bruto inozemni dug je viši za 327 milijuna eura (0,7 posto).
Mjesečni pad bruto inozemnog duga u rujnu posljedica je inozemnog razduživanja u svim domaćim sektorima. Istovremeno, nastavak rasta na godišnjoj razini dominantno je posljedica razmjerno visokih obveza države prema inozemnim vjerovnicima, što potvrđuju podaci o inozemnom dugu u sektoru opće države čiji je vanjski dug krajem prošlogodišnjeg rujna iznosio 15,7 milijardi eura čineći čak trećinu ukupnog bruto inozemnog duga Hrvatske.
Premda je u promatranom mjesecu zabilježio pad od 169 milijuna eura (1,1 posto) u odnosu na kolovoz, vanjski dug države je u odnosu na isti mjesec prošle godine viši za 531 milijuna eura odnosno 3,5 posto. Time je nastavljen kontinuirani niz godišnjeg rasta vanjskog duga države koji datira još od sredine 2009. godine.
Također, u odnosu na prosinac 2014. godine, vanjski dug državnog sektora porastao je za 321 milijuna eura (2,1 posto). Šire gledano, ukupna bruto inozemna zaduženost javnog sektora (koja između ostalog, obuhvaća i vanjski dug javnih nefinancijskih trgovačkih društava) krajem trećeg prošlogodišnjeg tromjesečja iznosila je 18,6 milijardi eura čineći gotovo 40 posto ukupnog bruto inozemnog duga.
Promatrajući prema kriteriju ročnosti, u strukturi bruto inozemnog duga javnog sektora dominiraju dugoročne obveze (preko 96 posto), od čega se 10,6 milijardi eura odnosi na dužničke vrijednosne papire te 6,9 milijardi eura na dugoročne kredite. Krajem promatranog tromjesečja 3,5 posto ukupnog vanjskog duga javnog sektora (646 milijuna eura) odnosilo se na kratkoročne obveze prema inozemnim vjerovnicima (dominantno u kreditima).
Međutim, važno je spomenuti da su tečajne razlike tj. aprecijacija američke valute u odnosu na euro imale negativan utjecaj na nominalni iskaz duga (posebice kod sektora opće države). Pritom je važno naglasiti da je kod pet (od ukupno šest) izdanja državnih obveznica na američkom tržištu ugrađena zaštita od tečajnog rizika, a ona se u statistici prikazuje odvojeno uslijed čega je nominalni iskaz duga veći od stvarnog stanja.
Bruto inozemni dug privatnog sektora koncem rujna prošle godine spustio se na 28,4 milijardi eura, potvrđujući pad na mjesečnoj i godišnjoj razini za 0,5 posto odnosno 1,3 posto. Trend razduživanja privatnog sektora dominantno je posljedica pada inozemnog zaduženja financijskog sektora koji datira od svibnja 2012. godine.
To potvrđuju i podaci o vanjskom dugu monetarnih institucija koji je krajem rujna 2015. iznosio 7,5 milijardi eura zabilježivši pad na mjesečnoj i godišnjoj razini do 1,3 posto odnosno 8,4 posto. S druge strane, inozemni dug privatnih nefinancijskih poduzeća krajem rujna iznosio je 11,4 milijardi eura.
Premda je na mjesečnoj razini zabilježio blagi pad od 0,3 posto koncem trećeg prošlogodišnjeg tromjesečja vanjski dug privatnih poduzeća zabilježio je nastavak trenda godišnjeg rasta inozemne zaduženosti (viši je za 111 milijuna eura odnosno jedan posto).
'Obzirom na atraktivnije uvjete financiranja na inozemnim tržištima (dodatno potaknute najnovijim monetarnim mjerama ESB-a), do kraja godine očekujemo nastavak trenda zaduživanja nefinancijskih poduzeća na inozemnom financijskom tržištu uz zadržavanje razmjerno visokog udjela državnog sektora u ukupnom bruto inozemnom dugu', zaključuju RBA analitičari.
