Prema posljednjim podacima koje je objavio Eurostat, prosječna razina javnog duga na razini Europske unije koncem trećeg tromjesečja 2016. godine iznosila je 83,3 posto BDP-a. U odnosu na prethodno tromjesečje, udio javnog duga u BDP-u u zemljama EU-28 niži je za 0,9 postotnih bodova dok je na godišnjoj razini smanjen za 2,6 postotnih bodova
Na tromjesečnoj razini povećanje udjela duga opće države u BDP-u zabilježilo je pet zemalja EU (Cipar, Portugal, Litva, Slovenija i Hrvatska). Istovremeno je porast udjela javnog duga u BDP-u na godišnjoj razini zabilježen u deset zemalja članica EU, no Hrvatska se našla u skupini zemalja koje su zabilježile smanjenje udjela javnog duga u BDP-u u odnosu na treće tromjesečje 2015. Tako se krajem rujna (prema ESA 2010 metodologiji) dug opće države u Hrvatskoj spustio na razinu 84,9 posto BDP-a što predstavlja pad od 2,4 postotna boda na godišnjoj razini.
Krajem trećeg tromjesečja 2016. godine sedamnaest zemalja članica EU imalo je udio javnog duga iznad granica definiranih kriterijima iz Maastricht-a (60 posto BDP-a), a među njima je i Hrvatska. S udjelom javnog duga u BDP-u od gotovo 85 posto Hrvatska se pozicionirala iznad prosjeka EU-28 zabilježivši pritom i relativno višu razinu duga u BDP-u odnosu na usporedive zemlje (Slovenija 82,6 posto, Mađarska 74,3 posto, Poljska 53,2 posto, Slovačka 52,7 posto, Češka 38,7 posto, Rumunjska 36,2 posto te Bugarska 28,7 posto).
Osim gospodarskog oporavka (predvođenog odličnom turističkom sezonom), iznadočekivana fiskalna konsolidacija tj. smanjenje proračunskog manjka u 2016. posljedično su rezultirali i nižim potrebama države za novim zaduženjima. Stoga će nadolazeći podaci za kraj 2016. godine u konačnici rezultirati smanjenjem hrvatskog javnog duga u BDP-u, prvi puta nakon šest uzastopnih godina.
