Premda i Europska komisija i Vlada očekuju ubrzanje gospodarskog rasta u Hrvatskoj u 2016. godini, sve je više signala prema kojima takva očekivanja nisu utemeljena u realnim kretanjima. Pojedini stručnjaci upozoravaju da je prošlogodišnji skok BDP-a rezultat sretnih okolnosti, a i sama Komisija u svom aktualnom izvješću zaključuje da je dugoročni potencijal rasta hrvatskog gospodarstva ispod jedan posto zbog brojnih strukturnih slabosti
Gostujući u emisiji Otvoreno, predsjednik udruge Hrvatski izvoznici Darinko Bago komentirao je Vladine prognoze gospodarskog rasta na kojima se temelje proračunske smjernice za ovu godinu. Po njegovom mišljenju, Vladine prognoze o rastu od dva posto ovoj godini su preoptimistične
Analizirajući strukturu rasta rasta BDP-a u prošloj godini, Bago je ustvrdio da su niske cijene nafte i odlična turistička sezona najzaslužniji za rast BDP-a. 'Imali smo 2,8 milijarde kuna manje troškova za istu količinu energije to je otprilike 0,8 do 0,9 posto BDP-a, imali smo i rast turističkih noćenja za pet milijuna od čega četiri milijuna u privatnom smještaju koji snažno diže vlastitu potrošnju, a osobna potrošnja bila je glavni generatora rasta', ocijenio je Bago.
Tome je dodao i predizbornu kampanju koja je po njegovim procjenama utjecala na rast BDP-a od 0,1 posto. 'I na kraju dođemo na to da u 1,6 posto rasta BDP-a imamo 0,4 posto stvarnog rasta', zaključio je Bago.
Drugim riječima, Bago smatra da je prošlogodišnja stopa rasta BDP-a od 1,6 posto rezultat sretnih okolnosti te da se to vjerojatno neće ponoviti ove godine.
U prilog njegovoj tezi ide i činjenica da je već u zadnjem kvartalu 2015. primjetno usporavanje rasta, a problemi s kojima se suočava svjetsko gospodarstvo upućuje na to da bi se Vladine optimistične prognoze za ovu godinu mogle brzo ispuhati.
Marina Tkalec, znanstvenica s Ekonomskog instituta nije sklona tzv. rezidualnom izračunu realnog rasta kako je to učinio Bago. 'U takvom izračunu polazi se principa maknimo sve pozitivne efekte i onda dolazimo do realne brojke. Ali opet na kraju priče, zašto bi to bio realan rast, taj rast se dogodio i on je takav kakav jest. Na taj način uvijek se može naći neki razlog da bi se osporio postignuti rast ili obrnuto, može se reći da je čitava recesija rezultat vanjskih faktora', objašnjava Tkalec.
Inače, Tkalec je umjereno optimistična u pogledu rasta BDP-a u ovoj godini. Za razliku od Bage smatra da će i ove godine turizam i niske cijene nafte pozitivno utjecati na gospodarstvo. Ipak, upozorava da posljednji makroekonomski pokazatelji upućuju na usporavanje rasta, a kao nepovoljnu okolnost ističe sporost nove Vlade u donošenju odluka.
Stoga Ekonomski institut u svojim proljetnim prognozama koje će biti objavljene idući tjedan neće mnogo odstupati od prosinačkih procjena u kojima je za 2016. projiciran rast BDP-a od 1,3 posto
Dvojbene procjene o rastu hrvatskog gospodarstva iznijela je i Europska komisija u aktualnom izvješću za Hrvatsku. Premda Komisija za ovu godinu Hrvatskoj prognozira rast od 2,1 posto, naglašavaju da je to rezultat povoljnog poslovnog ciklusa, dajući do znanja da se takve stope rasta nisu održive, ako Vlada ne poduzme odgovarajuće reformske poteze. 'Očekujemo da će se s vremenom gospodarstvo vratiti na svoj dugoročni potencijalni rast koji prema trenutačnim procjenama iznosi manje od jedan posto', stoji u izvješću.
Za povećanje potencijalnog rasta, smatra Komisija, potrebna su trajna ulaganja i temeljite strukturne reforme tržišta rada i posebno tržišta proizvoda u cilju poticanja potpune iskorištenosti radne snage, uz istodobno osiguravanje snažnijeg rasta produktivnosti.
