Konferenciju su putem video poziva organizirali Institut za javne financije (IJF) i Zaklada Friedrich Ebert, a većina uvodnih govornika je ocijenila da mirovinska reforma, provedena prije gotovo 20 godina u Hrvatskoj, predstavlja jedan uspješan primjer. Tada su, između ostalog, uz prvi stup, uvedeni i drugi i treći stup mirovinskog osiguranja, koji u većoj mjeri individualiziraju mirovinsku štednju i potiču dobrovoljnost.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić rekao je da stavka mirovina, pojedinačno promatrano, predstavlja najveći izdatak na rashodnoj strani proračuna, da imaju udio u BDP-u od oko deset posto.

Unatoč svim izazovima, Hrvatska je uspjela održati drugi i treći mirovinski stup, na što smo ponosni, a cilj u budućnosti je i njihovo daljnje jačanje, poručio je Marić.

Napomenuo je kako je, ne samo iz perspektive Hrvatske, već cijelog svijeta, sveprisutan trend produženja životnog vijeka populacije, a zbog razvoja tehnologije, medicine i znanosti.

To je dobro, no, ima i određene posljedice na mirovinski sustav, dodao je Marić.

Kao specifičnosti hrvatskog mirovinskog sustava izdvojio je poprilično nepovoljan omjer između broja umirovljenika i zaposlenih, kao i u iznadprosječan udjel rano umirovljenih građana, što su i neki od razloga nastavljanja napora ka daljnjim reformama mirovinskog sustava.

Čak 34 posto starijih u riziku siromaštva i socijalne isključenosti

Viša ekonomska savjetnica u predstavništvu Europske komisije u Hrvatskoj Judita Cuculić Župa podsjetila je da uplate u drugi mirovinski stup od njegova osnivanja iznose pet posto pa je stoga predložila hrvatskoj vladi da se, čim to fiskalne mogućnosti dopuste, povećaju doprinosi za drugi stup, koji se izdvajaju iz bruto plaće svakog osiguranika.

Cuculić Župa je također istaknula da Hrvatska ima premali broj ljudi koji uplaćuje sredstva u mirovinski sustav, što je posljedica vrlo niske stope zaposlenosti, koja je treća najniža među zemljama EU-a.

Ocijenila je kako je niska stopa zaposlenosti najveći makroekonomski problem Hrvatske, za čije rješavanje je potrebna implementacija mnogih politika, odnosno reformi.

I Cuculić Župa je istaknula da produljenje životnog vijeka predstavlja izazov za mirovinske sustave. Ako ljudi žive dulje, tada će i više vremena primati mirovinu, a ako nema dovoljno ljudi koji će uplaćivati u mirovinski sustav, on u budućnosti postaje neodrživ, a adekvatnost mirovina niska, rekla je.

Upozorila je i da udio starijih ljudi kojima prijeti rizik siromaštva i socijalne isključenosti u Hrvatskoj doseže 34 posto, što je 15 postotnih bodova više od prosjeka EU-a, a uvelike je posljedica neadekvatnih iznosa mirovina.

Kao specifičnost hrvatskog mirovinskog sustava izdvojila je i značajnu zastupljenost povlaštenih i mirovina po posebnim propisima.

Imovina mirovinskih fondova premašuje 120 milijardi kuna

Uplate od pet posto u drugi stup (individualna kapitalizirana štednja) su također obvezno mirovinsko osiguranje, a građani odabiru obvezni mirovinski fond koji upravlja njihovim sredstvima, pri čemu nadzor nad poslovanjem tih fondova provodi Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa).

U pravilu novi zaposlenici sami biraju mirovinski fond, a ako to ne učine u određenom roku tada ih raspoređuje Središnji registar osiguranika (Regos).

Predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman rekao je da više od 95 posto novih zaposlenika samo ne odabire obvezni mirovinski fond u koji će ulagati mirovinsku štednju, zbog čega se radi na edukaciji građana.

Ustvrdio je i da je industrija mirovinskih fondova u Hrvatskoj pokazala znatnu otpornost u vrijeme mestabilnosti tržišta.

S imovinom čija vrijednost trenutno nadmašuje 120 milijardi kuna mirovinski fondovi mogu i nadalje pružati pomoć gospodarstvu, pa tako i u kontekstu potencijalnih privatizacija i razvoja tržišta kapitala, rekao je Žigman.

Predstavnik Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) Petar Vlaić ustvrdio je da su u posljednje dvije financijske krize u Hrvatskoj mirovinski fondovi djelovali kao stvarni stabilizatori na tržištima kapitala.

Važnost četiri obvezna mirovinska fonda u Hrvatskoj između ostalog se ogleda i u tome da su pojedinačno najveći imatelji državnih obveznica, a imaju i udio i u brojnim hrvatskim kompanijama, naveo je Vlaić.

Poručio je i kako će imovina u hrvatskim mirovinskim fondovima ljudima u mirovini omogućiti budućnost s adekvatnim prihodima.

Direktorica Zaklade Friedrich Ebert Türkan Karakurt rekla je da, iako su ciljevi mirovinskih sustava u većini zemalja slični, postoji cijeli niz različitih sustava, koji su uglavnom manje zadovoljavajući, pri čemu je siromaštvo među umirovljenicima široko rasprostranjeno.

Stoga bi se reformama trebala postići održivost mirovinskih sustava, koji omogućavaju jednake životne uvjete za umirovljenike u Europi, poručila je.

Ravnatelj IJF-a Vjekoslav Bratić podsjetio je da taj institut ove godine slavi 50 godina postojanja, a kroz kroz sve te godine stanje i perspektive mirovinskih reformi u Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama, bile su među najvažnijim istraživačkim temama.