Hrvatska poduzeća, kao i u Sloveniji te Bosni i Hercegovini, manje su optimistična u vezi aktualne i buduće gospodarske klime u zemlji od onih u Srbiji, koja su u regiji jugoistočne Europe najoptimističnija i planiraju najviše izvoza i investicija, pokazalo je u četvrtak predstavljeno istraživanje austrijske kuće za kreditna osiguranja Prisma
Rezultati tog istraživanja, kojeg Prisma svake godine provodi na uzorku od po 150 poduzeća iz Hrvatske, Srbije, BiH, Slovenije, a ove godine i iz Austrije, predstavljeni su na skupu Austria Connect u Zagrebu koji je u organizaciji Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu u Zagrebu okupio oko 200 sudionika iz Austrije i regije jugoistočne Europe (JIE).
Među njima su bili i predstavnici kreditnog osiguravatelja Prisma koje istraživanje o optimizmu poduzeća odnosno gospodarski indeks za JIE izrađuje u suradnji s istraživačkom kućom GfK Austria s ciljem pružanja neophodnih gospodarskih podataka austrijskim izvoznicima. Taj indeks obuhvaća procjene o aktualnoj i budućoj ukupnoj situaciji te planiranom izvozu i investicijama, i kreće se od 0 do 100 bodova, a što je veća vrijednost, to je pozitivnije gospodarsko okruženje.
Hrvatska s najnižim indeksom
‘Gospodarski indeks za Hrvatsku za ovu godinu povećao se samo za dva boda u odnosu na prošlu godinu, s 51 na 53, čime Hrvatska ostaje zadnja u usporedbi s drugim zemljama u istraživanju. Ipak, nešto pozitivniji pogled u budućnost iskazalo je 54 posto ispitanih hrvatskih poduzeća vjerujući da će se situacija poboljšati u idućih 12 mjeseci’, navode uz istraživanje iz Prisme, ocjenjujući da je po tome ‘Hrvatska još uvijek zarobljena u negativnom raspoloženju iz 2014.’.
Razloge za takve rezultate za Hrvatsku, član Uprave Prisme Ludwig Mertes, vidi dijelom u tome da stanovništvo još realno ne osjeća rast BDP-a i kraj recesije, ali napominje da može biti znak i određene razočaranosti prošlogodišnjim izborima.
Srbija, BiH i Slovenija s boljim rezultatom
Uz napomenu da Srbija iznenađuje, iz Prisme ističu da je indeks Srbije 62 za ovu godinu, što je rast od četiri boda u odnosu na prošlu godinu i najveći u istraživanju. Taj se rezultat, kako objašnjavaju, temelji na optimizmu malih i srednjih srpskih poduzeća te koncerna i podatku da 36 posto ispitanih poduzeća raspoloženje u gospodarskom sektoru ocijenjuje vrlo dobrim, a čak ih 62 posto vjeruje u poboljšanje situacije u idućih 12 mjeseci.
BiH je s 57 bodova ove godine postigla drugu najbolju vrijednost indeksa (lani je bio 54), što su iz Prisme također ocijenili iznenađenjem s obzirom na političku nestabilnost i gospodarsko stanje u zemlji, uz komentar da ‘možda investicije iz arapskog područja utječu pozitivno na raspoloženje’.
U Sloveniji se razina gospodarskog indeksa povećala s lanjskih 49 na 54 boda, što je po ocjeni Prisme pokazatelj da ‘Sloveniji nakon teških godina izgleda stvarno kreće na bolje’.
Austrija je ove godine prvi put uvrštena u to istraživanje, pri čemu je s indeksom od 55 bodova iza Srbije i na relativno sličnoj razini s Hrvatskom i Slovenijom.
‘Takav ispodprosječni rezultat može biti znak da Austriji prijeti gubitak konkurentnosti, te da poduzeća izgleda osjećaju da će zastoj u donošenju važnih političkih reformi utjecati i na njihov uspjeh. Iako je u svemu polazna točka Austrije drugačija nego kod južnih susjeda, ovaj se rezultat ipak ne smio odbaciti’, poručio je Mertes.
