Dio zastupnika nacionalnih manjina, iako pripadaju vladajućoj koaliciji, uskratili su potporu rebalansu.

Za Vladin prijedlog rebalansa glasovalo je 79 zastupnika, protiv je bilo njih 59 zastupnika, a suzdržano dvoje (HSS-ovac Stipe Gabrić Jambo i zastupnica češke manjine Zdenka Čuhnil).

Prije glasovanja, Milorad Pupovac kazao je da SDSS rebalans neće podržati jer, iako sudjeluje u Vladi i parlamentarnoj većini, nije bio pozvan sudjelovati u njegovoj izradi. 'Glavni problem više nije samo novac, glavni je problem možemo li se dogovarati o stvarima od zajedničkog interesa', kazao je.

U Vladi navode da je rebalans rađen uz projekciju pada BDP-a u ovoj godini za 2 posto, inflaciju od 2,6 posto, te da će predviđenim rebalansom deficit proračuna iznositi 1,4 posto BDP-a, a deficit konsolidirane javne potrošnje 1,6 posto BDP-a.

Rebalansom je predviđeno smanjenje rashoda za 5,4 milijarde kuna - sa 126,9 na 121,5 milijardi kuna. Pritom se kod plaća planira smanjenje za 1,4 milijarda kuna, bez zdravstva gdje se još 400 milijuna kuna planira uštedjeti bez novog zapošljavanja. Tako bi, po procjenama Vlade, ukupne uštede zbog vraćanja osnovice plaća na prošlu godinu i nepovećanja zapošljavanja u zdravstvu, bile 1,8 milijarda kuna.

Rebalansom su planirane uštede na materijalnim rashodima u iznosu od 883 milijuna kuna, subvencijama 318 milijuna, pomoćima danim u inozemstvu od 519 milijuna kuna, te na drugim rashodima 700 milijuna kuna.

Rebalansom se planiraju osam milijarda kuna manji prihodi proračuna, te su s ranije planiranih 124 milijarda kuna smanjeni na 116 milijarda kuna.

Najveći podbačaj prihoda u Vladi očekuju kod PDV-a i planirani prihod od tog poreza manji je za 3,9 milijarda kuna. Smanjenje prihoda očekuje se i od doprinosa i to za 2,2 milijarde kuna, te od trošarina za 780 milijuna kuna.

U Vladi ističu kako je cilj rebalansa proračuna očuvanje socijalnih prava, odnosno zaštita socijalno najugroženijih, te da se neće dirati mirovine, sredstva za socijalnu skrb, porodiljne naknade i dječji doplatak.

Prije glasovanja o rebalansu, vladajuća većina je na prijedlog Vlade odbila svih 19 amandmana zastupničkih amandmana koje je podnio HNS i njima tražio preraspodjelu ukupno 536 milijuna kuna.

HNS-ovci su tražili da se više državnog novca uloži u razvoj i zapošljavanje, u borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije te u poticanje radno intenzivnih industrijskih grana. Po tom prijedlogu 150 milijuna kuna za različite namjene uzeli bi s poticaja za poljoprivredu, a drvnoj i tekstilnoj industriji dali bi dodatnih 100 milijuna kuna, koje bi uzeli od brodogradnje.

Ostali klubovi i zastupnici suzdržali su se od podnošenja amandmana.