‘Nema nekog značajnijeg pada, a i na temelju jednog mjeseca ne bismo trebali donositi nikakve zaključke. Srpanj je donio stagnaciju. Treba pričekati kolovoz, visoku sezonu, kad su najviše cijene, što će u dobrom dijelu odrediti uspjeh cijele ove godine’, komentira turističke rezultate za tportal autorica analize popunjenosti kapaciteta Sanja Čižmar.

A u jeku ovogodišnje turističke sezone, prema podacima sustava eVisitor Hrvatske turističke zajednice, u lipnju je ostvareno oko milijun noćenja, s oko 200.000 gostiju manje nego u istom razdoblju lani. Ni srpanj nije briljirao jer je u Hrvatskoj bilo ukupno 77.377 turista manje nego u istom mjesecu prošle godine, ali je na Jadranu zabilježen veći minus jer je obalu posjetilo 91.944 turista manje nego prošlog srpnja. U prvoj polovici kolovoza ostvareno je pak 0,5 posto više dolazaka nego prošle godine u to vrijeme, ali i 0,12 posto manje noćenja.

‘Gledano ukupno u prvih sedam mjeseci, ostvaren je zbog dobre predsezone blag rast dolazaka i noćenja, a najveći porast noćenja ostvaren je u privatnom smještaju niže kvalitete. U srpnju je to bilo 4,41 posto za objekte u domaćinstvima i 14,86 posto za smještaj na OPG-ima. Najveći porast noćenja u prvih 15 dana kolovoza u odnosu na isto razdoblje prošle godine ostvaren je ponovno u privatnom smještaju, posebice objektima u domaćinstvima, sa stopom rasta noćenja od 4,37 posto', komentirala je ova analitičarka HD Consultinga (HDC) turističke rezultate, napominjući kako ih se treba gledati u kontekstu rasta kapaciteta u privatnom smještaju od preko šest posto u odnosu na lani, zbog čega smo relativno u minusu u odnosu na prošlu godinu.

Takav trend analitičari pripisuju turizmu koji se ne razvija u skladu s postojećom strategijom, posebno u segmentu porasta privatnog i smanjenja hotelskog smještaja. Posljednjih sedam godina najintenzivnije raste privatni smještaj, dok su sve ostale vrste u stagnaciji ili blagom rastu uz značajno kvalitativno unapređenje. Od 2011. od ukupnog povećanja broj kreveta povećao se za oko 213.000, a 92 posto tog povećanja odnosi se na privatni smještaj.

Više privatnog smještaja niže kvalitete

Prema HDC-ovoj analizi, na privatni smještaj odnosi se 60 posto ukupnih kapaciteta u Hrvatskoj. Zbog visokog udjela privatnog smještaja niže kvalitete hrvatski turizam ima nisku zauzetost kapaciteta te je u prvih sedam mjeseci ove godine iznosila 20,1 posto, navodi se u istoj analizi.

Hotelski smještaj u 2017. godini predstavlja 15 posto u ukupnim smještajnim kapacitetima Hrvatske, a posljednjih godina znatno se ulagalo u podizanje njegove kvalitete. Tako udjel hotela s dvije i pet zvjezdica ide prema izjednačavanju na oko deset posto, a hotela s četiri zvjezdice već je više od 40 posto i taj udio raste. Zauzetost kreveta u hotelskom smještaju je dosegla 40,4 posto i prema Eurostatu je među najvišima u EU, stoji u analizi HDC-a.

'Koliko imam informacija, najave bukinga za postsezonu kod hotelijera jako su dobre, što je pozitivna činjenica jer je prema Strategiji turizma cilj na srednji rok znatno produljiti sezonu. To je cilj prema kojem se svake godine pomičemo, iako to ide relativno sporo jer ne ovisi samo o hotelijerima, nego o sprezi destinacija s hotelijerima. U svakom slučaju treba pričekati rezultate za kolovoz jer će onda biti puno izvjesnije kako će završiti ova godina', napominje u razgovoru za tportal analitičarka Čižmar, dodajući kako se očekuje određeni rast prihoda jer su cijene podizane bez obzira na brojne last minute akcije za kolovoz nakon što su hotelski kapaciteti dijelom ostali nepopunjeni.

'Očekujemo da će prosječni prihod po noćenju biti ili na razini prošle godine ili nešto niži uslijed činjenice da je znatno porastao broj noćenja u privatnom smještaju koji sam po sebi ima niže cijene nego hoteli', kaže autorica ove analize.

Turisti se vraćaju mediteranskim konkurentima - Turskoj, Tunisu i Egiptu

Hrvatska se teško ravnopravno može boriti sa svojim konkurentima na istočnom Mediteranu, poput Turske, Tunisa i Egipta, koji, tumači se dalje u analizi, ponovo osvajaju tržišta nudeći znatne popuste i poboljšavajući avionske veze. Oni su se vratili na velika vrata i u prvom ovogodišnjem kvartalu zabilježili stopu rasta bukinga od 40 do 90 posto više u odnosu na prošlu godinu.

Istovremeno su neki od zapadnih mediteranskih konkurenata, poput Španjolske, na pragu drugog kvartala signalizirali pad bukinga, a to se potvrdilo snižavanjem cijena.

'Ukupni prihod od turizma će nam sigurno rasti. Nepovoljna je tendencija to što se smanjuje taj prosječni prihod po noćenju. Kada uspoređujemo Hrvatsku s konkurentskim zemljama u okruženju na Mediteranu, prosječni prihod po noćenju nam je niži od 25 do 30 posto, a to je zbog strukture smještajnih kapaciteta jer oni nemaju tako velik udio privatnog smještaja, već više hotela', zaključuje u razgovoru za tportal analitičarka Čižmar.