U Hrvatskoj je stvarna individualna potrošnja (AIC) iskazana paritetom kupovine moći u 2014. bila čak 41 posto ispod europskog prosjeka, pokazuju prve procjene Eurostata za prošlu godinu. U 2013. bila je 39 posto ispod tog prosjeka.

I hrvatski BDP po stanovniku bio je prošle godine 41 posto niži od prosjeka EU, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda. U 2013. bio je 39 posto ispod tog prosjeka.

Eurostat objavljuje procjene o stvarnoj individualnoj potrošnji i BDP-u po stanovniku za sve zemlje Unije dva puta godišnje, u lipnju i u prosincu.

Nižu razinu stvarne individualne potrošnje u odnosu na prosjek EU-a bilježile su u 2014. samo Rumunjska i Bugarska, gdje je ona bila 45 odnosno 51 posto ispod prosjeka Unije.

Najveću je stvarnu individualnu potrošnju mjereno paritetom kupovine moći u 2014. bilježio Luksemburg, 40 posto iznad prosjeka Unije. Njemačka i Austrija premašile su taj prosjek nešto više od dvadeset posto.

U Danskoj, Belgiji, Švedskoj, Velikoj Britaniji, Finskoj, Francuskoj i Nizozemskoj potrošnja po stanovniku bila je 10 do 20 posto iznad europskog prosjeka.

Gotovo je u visini prosjeka bila Italija, pokazuje izvješće Eurostata, a blizu su, s potrošnjom do 10 posto ispod prosjeka, i Irska, Cipar i Španjolska.

U Grčkoj, Portugalu i Litvi potrošnja po stanovniku bila je prošle godine 10 do 20 posto ispod prosjeka, a u Malti, Češkoj, Poljskoj, Sloveniji i Slovačkoj bila je niža 20 do 30 posto.

Približno je isti poredak zemalja i kada se uzme u obzir BDP po stanovniku, koji je prošle godine najviši bio u Luksemburgu, nešto više od dva i pol puta iznad prosjeka EU.

Najniži je bio u Bugarskoj i Rumunjskoj, 55 odnosno 46 posto ispod prosjeka Unije.

Italija je i po tom pokazatelju najbliža prosjeku EU, koji – uz Luksemburg – premašuju još Njemačka, Austrija, Danska, Belgija, Švedska, Velika Britanija, Finska, Francuska, Nizozemska i Irska, navodi se u izvješću Eurostata.