Dok globalna i domaća ekonomija još uvijek pate zbog posljedica pandemije koronavirusa, svijet je pogodio rat u Ukrajini te će produljiti razdoblje prilagodbe poslovanja na sasvim nove okolnosti. Inflacija, koja kako pogađa građane, tako i tvrtke, velika je prijetnja, posebice industriji osiguranja, pojašnjava za tportal Marijana Jakovac, članica Uprave za financije u Allianzu Hrvatska
Inflacija i rast kamatnih stopa poskupjet će izvore financiranja, a viša cijena kapitala mogla bi smanjiti ulaganja, ali i osobnu potrošnju, zbog čega nam, smatra Jakovac, prijeti jedan od najgorih scenarija - stagflacija; noćna mora svih ekonomista u kojoj gospodarski rast stagnira ili čak pada dok cijene i dalje rastu.
Prvi kvartal 2022. za financijsku industriju bio je prilično težak – odlična 2021. brzo je pala u sjenu rata u Ukrajini i sve više inflacije. Kakve posljedice inflacija ostavlja po industriju osiguranja i vaše klijente?
Prošla godina predstavljala je izazov, odnosno razdoblje stabilizacije i prilagodbe na novonastale uvjete za našu industriju nakon početka pandemije i potresa s kojima smo se suočili u 2020. godini. Rat u Ukrajini, s kojim se danas suočavamo, izazvao je promjene na financijskom tržištu i povećao neizvjesnost oko oporavka gospodarstva koje još uvijek pati od posljedica pandemije. Inflacija koja je posljedično iznad očekivane utječe i na osigurateljnu industriju, jer osim povećanih troškova, koji dodatno terete profitabilnost Društva, raste prosječna šteta zbog rasta cijene rada i rezervnih dijelova. Zbog povećanja prosječne štete i frekvencije šteta u razdoblju nakon početka pandemije osiguratelji će biti primorani prilagoditi cijene osiguranja i još snažnije raditi na povećanju produktivnosti i efikasnosti.
vezane vijesti
Koliko će po vama razdoblje povišene inflacije i kamata pred nama biti opasno za gospodarski rast u Hrvatskoj, gdje su najveći rizici?
Inflacija i povećanje kamatnih stopa opterećuju javni i privatni dug, čime se povećavaju troškovi financiranja. Povećana cijena kapitala kroz rast kamatnih stopa posljedično će smanjiti investicije i osobnu potrošnju uz nastavak rasta cijena, pri čemu nam prijeti stagflacija, što bi dodatno moglo usporiti gospodarski rast u Hrvatskoj.
Je li Allianzu više problema stvorila pandemija covida ili mislite da će se 'more tek uzburkati' zbog velike neizvjesnosti pred nama? Kako ste se prilagodili na pandemiju; kako planirate prebroditi aktualnu krizu?
Pandemija je iznenadila sve nas, pa tako i osigurateljnu industriju. Istovremeno se početkom koronakrize u Zagrebu dogodio potres, što je dodatno opteretilo osiguratelje. U Allianzu Hrvatska vrlo brzo smo reagirali i omogućili našim djelatnicima rad od kuće te dodatno poduzeli sve napore kako bi se nastale štete isplatile na vrijeme i time osiguralo našim klijentima istu kvalitetu usluge na koju smo ponosni. Pandemija je zasigurno ubrzala promjene, a u Allianzu smo je maksimalno iskoristili kao priliku i ubrzali implementaciju digitalnih alata, istovremeno pojednostavljujući naše poslovne procese.
Sve promjene kroz koje smo prošli od 2020. godine, uključujući pandemiju, dva razorna potresa i zakonske promjene koje su uslijedile u godini poslije, pokazale su nam da smo kao kompanija izuzetno otporni. Niti u jednom trenutku nismo imali problema s likvidnošću i solventnošću zbog izuzetno dobro strukturiranog osigurateljnog portfelja i diversificiranog investicijskog portfelja.
Kakve ste rezultate postigli u protekloj godini na domaćem tržištu, kako izgleda struktura prikupljene premije?
Unatoč još jednoj izazovnoj godini koja je iza nas, zahvaljujući zajedničkoj misiji u kojoj su očekivanja i zadovoljstvo klijenta u fokusu našeg poslovanja, iznimno smo zadovoljni ostvarenim poslovnim rezultatima. Allianz Hrvatska nastavio je uspješno poslovanje, ostvarivši bruto premijski prihod od 1,2 milijarde kuna, što predstavlja rast od 7,3 posto više u odnosu na godinu prije. U životnim osiguranjima ostvarili smo bruto premiju u iznosu od 437,4 milijuna kuna, odnosno rast od 15,1 posto u svim segmentima ponude, dok je u segmentu neživotnih osiguranja Allianz Hrvatska ostvario porast od 3,5 posto. Od ukupne prikupljene premije, 10 posto odnosi se na premiju prikupljenu na tržištu Slovenije, u kojoj smo u 2018. godini otvorili našu podružnicu.
Kako ocjenjujete domaću poslovnu klimu; je li po vama ona bila bolja nego što je bila prije pandemije i je li naše gospodarstvo danas otpornije na potencijalne šokove izvana nego prije desetak godina?
Domaće tržište svakako je drugačije, ali i otpornije u odnosu na razdoblje prije ulaska Hrvatske u EU. Izazova nam ne manjka, što nas kao društvo potiče da se brže adaptiramo na potencijalne šokove. Na kompanijama ostaje da ulažu sve napore kako bi pravovremeno reagirale na promjene kretanja na tržištu i time zaštitile svoje poslovanje i klijente.
Iduće godine uvodimo euro, što se tumači kao velik korak naprijed – što euro nosi Allianzu kao osiguratelju, što cijelom gospodarstvu i građanima?
Završetak priprema za uvođenje eura predstavlja dodatni izazov za svaki segment financijske industrije, pa tako i za nas u Allianzu. Uvođenje eura kao službene valute zahtijevat će izdvajanje značajnih resursa za prilagodbu svih dijelova poslovanja, a posebice informacijskih sustava. Smatram da će se koristi od uvođenja eura odraziti na cjelokupno gospodarstvo tako što će smanjiti kompleksnost u poslovanju, pogotovo u financijskim institucijama, odnosno osiguravajućim društvima, u kojima su police uglavnom već vezane za euro. Osim što će to povećati transparentnost, otvorit će brojne mogućnosti za nova ulaganja, pri čemu bi Hrvatska mogla postati zanimljiva investitorima i samim time potaknuti dodatni rast i razvoj.
Kako biste u najkraćim crtama opisali domaće tržište osiguranja – dominiraju li njime i dalje police obveznog auto osiguranja ili se trendovi mijenjaju, pogotovo nakon velikih potresa? Jesu li naši sugrađani po vama dovoljno svjesni važnosti osiguranja imovine i života te možemo li biti generalno zadovoljni financijskom pismenošću?
Postoji velik prostor za napredak industrije, pogotovo kada usporedimo naše brojke o raširenosti osiguranja u odnosu na susjedne zemlje. Na našem tržištu i dalje dominiraju osiguranja motornih vozila te čine skoro 50 posto ukupnog tržišta osiguranja. Nakon potresa povećala se svijest građana o potrebi osiguranja privatne imovine, s naglaskom na osiguranje od potresa. Kada govorimo o segmentima usluga poput životnih osiguranja, on je i dalje nerazvijen u odnosu na druge europske zemlje. Također, vrlo je niska svijest naših građana o postojanju riziko osiguranja, odnosno proizvodima osiguranja od smrtnog slučaja. Samo tržište životnih osiguranja u Hrvatskoj još je uvijek tradicionalno, odnosno vezano za tranše uz suradnju s velikim bankama.
Prema dostupnim podacima centralnog udruženja osiguratelja i reosiguratelja Insurance Europe, Hrvatska je pri dnu ljestvice po osiguranju imovine prema prosječnoj premiji po stanovniku. Trenutno stanje na domaćem tržištu generalno je posljedica slabijeg životnog standarda, ali i slabije financijske pismenosti naših građana i zato smatram kako je zadaća osiguravajućih društava da u budućnosti zajednički rade na podizanju svijesti o važnosti osiguranja u životima svih građana.
