Rat u Ukrajini ne jenjava, a novi napadi dronovima na Harkiv pojačali su frustracije Ukrajinaca. Ogorčenost prema američkoj politici raste, a postavljaju se ključna pitanja – zašto SAD ne poduzme odlučne korake protiv Putina te koliko je uopće realna mogućnost pregovora o primirju?
Istovremeno međunarodna zajednica prati kako će se rasplesti diplomatski kaos koji je eskalirao prošlog petka u Washingtonu. Posebna pažnja usmjerena je na odluke američkog predsjednika Donalda Trumpa i posljedice mogućeg poboljšanja odnosa između SAD-a i Rusije. Nameće se i pitanje može li Europska unija održati svoju autonomiju u odnosu na dogovore između Washingtona i Moskve te što će to značiti za budućnost Ukrajine.
O svemu tome raspravljali su gosti emisije 'Otvoreno' - Tonči Tadić, stručnjak za nuklearnu energiju, bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač te Đana Luša s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.
Tadić: Trump nema konkretan mirovni plan za Ukrajinu
Tadić se osvrnuo na diplomatske poteze SAD-a, ističući da je sastanak Volodimira Zelenskog i Donalda Trumpa u Bijeloj kući bio 'ništa drugo nego reality show u Trumpovu stilu'.
'Trump zapravo nema mirovni plan za Ukrajinu, osim ako je mirovni plan kapitulacija. Dakle mir u kojem uvjete diktira agresor zove se kapitulacija. Međutim, ako je cilj da Zelenski kapitulira pred Putinom, onda Zelenskom za tu kapitulaciju ne treba Trump. I ne treba dati Trumpu 50 posto rudnih bogatstava Ukrajine. To je potpuno jasno', naglasio je Tadić.
Tadić smatra apsurdnim to što se pokušalo nagovoriti Zelenskog da potpiše sporazum o mineralima, a kasnije i kapitulaciju. 'Krivci za ovaj incident, prema pisanju Wall Street Journala, u prvom redu su J.D. Vance i Mike Waltz, Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost. Njih dvojica bi morala odmah podnijeti ostavku', izjavio je te dodao da američke tvrtke neće sudjelovati u obnovi Ukrajine nakon rata.
Slijedi velika obnova
'Slijedi velika obnova od 500 milijardi eura, eksploatacija ukrajinskih mineralnih bogatstava, i tamo će biti europske kompanije, među njima neke hrvatske. Vjerojatno će biti čak i kineske i japanske, ali američkih neće biti', istaknuo je.
Zaključio je da će se situacija promijeniti tek kada Bijela kuća shvati stvarne posljedice svojih odluka. 'Ali ključno je to da Trump nema blage veze kako zaustaviti rat osim pritiskom na Zelenskog', naglasio je Tadić.
Kovač: Trump kontrolira mirovni proces u Ukrajini
Bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač smatra da Trump želi dogovoriti odnose s Rusijom na globalnoj razini.
'Želi dogovoriti kako postupati u raznim područjima svijeta, kako je moguće surađivati. Amerikanci ne gledaju samo Ukrajinu. Oni gledaju šire, gledaju Arktik, Bliski istok, Srednji istok, Aziju. I oni su zaključili, mislim na Trumpa i na njegove suradnike, da njima Rusija nije prijetnja', rekao je Kovač.
vezane vijesti
Naglasio je i da SAD vidi Rusiju više kao faktor ometanja, a prava prijetnja ostaje Kina. 'Amerikanci žele surađivati s Rusima u onoj mjeri u kojoj je to moguće. I jedan od problema je rat Rusije protiv Ukrajine. Zelenski je čovjek koji je došao na vlast u Ukrajini zahvaljujući ukrajinskoj biračkoj potpori, ali i zahvaljujući potpori Amerikanaca', pojasnio je Kovač.
Smatra da je Trump ključno lice u mirovnim pregovorima. 'Trump je gazda. Zna da bez SAD-a nema primirja ni mira u Ukrajini', zaključio je Kovač.
Luša: Europska unija ponavlja iste greške
Profesorica Luša istaknula je da se Europska unija još uvijek nada da može samostalno odlučivati o Ukrajini, iako ju je Trump već isključio iz pregovora.
'Ako pogledamo cijeli prošli tjedan ili zadnja dva tjedna i kako su se stvari odvijale u smislu pregovora o budućnosti Ukrajine, vidimo prvenstveno da je predsjednik Trump izostavio Europsku uniju iz tih pregovora, što je jasna poruka transatlantskim saveznicima', rekla je Luša.
Dodala je da je Europa već godinama upozoravana na potrebu izgradnje vlastitih obrambenih kapaciteta, ali i dalje ovisi o SAD-u. 'Angela Merkel upozoravala je na to još 2017. godine, pa 2018. godine, da je vrijeme da se Europa više okrene sebi u smislu izgradnje obrambenih kapaciteta', naglasila je Luša.
Tadić: Ulazak europskih snaga u Ukrajinu postaje neizbježan
Britanski premijer najavio je jaču ulogu Velike Britanije u osiguravanju mira u Ukrajini, što bi moglo uključivati i vojnu prisutnost na terenu. 'Na ruskoj državnoj televiziji tri godine slušamo analize o tome koliko raketa je potrebno da se uništi Britanija. No realnost je da bi u slučaju napada Moskva prestala postojati za 20 minuta', rekao je Tadić.
Zaključio je da će Europa prije ili kasnije morati poslati svoje vojne snage u Ukrajinu. 'Intervencije oko rata u Ukrajini bit će u onom trenutku u kojem se zaključi da je dosta', kazao je.
