"Podaci o kreditnoj aktivnosti zaključno sa srpnjem pokazuju da izbijanje pandemije i recesije u Hrvatskoj nije dovelo do smanjenja kreditne aktivnosti. Ukupni plasmani banaka iznosili su 234,3 milijarde kuna potkraj srpnja, što je 3,8 posto više nego u srpnju 2019. Jednostavni prosjek međugodišnjih stopa rasta za prvih sedam ovogodišnjih mjeseci također je iznosio 3,8 posto, dok je isti pokazatelj za prvih sedam mjeseci 2019. iznosio 2,7 posto", podaci su Hrvatske udruge banaka (HUB) iz u srijedu objavljene publikacije HUB Pregled.

Po podacima iz te publikacje pod naslovom "Banke u Hrvatskoj unatoč pandemiji zadržavaju kreditnu aktivnost", ukupni krediti odobreni kućanstvima iznosili su krajem srpnja oko 135 milijardi kuna, što je za 4,1 posto više nego u srpnju prošle godine, a 0,5 posto više nego prije izbijanja krize Covid-19 potkraj veljače.

Iz HUB-a pritom zamjećuju da je kreditni rast u nekim tržišnim segmentima ubrzan, kao kod stambenih kredita stanovništvu, koji su zabilježili rast od visokih 8,8 posto u odnosu na srpanj prošle godine. O održavanju tog segmenta kreditne aktivnosti u krizi, kažu u HUB-u, svjedoči stopa promjene u odnosu na zadnji pred-krizni mjesec veljaču, koja iznosi 3,4 posto.

"Podaci pokazuju da je ove godine zbog tržišne aktivnosti znatno povećan udjel stambenih u ukupnim kreditima stanovništvu (s 43,1 posto na 44,3 posto), pri čemu je rastao i udjel čistih kunskih stambenih kredita (s 30,5 posto na 31,3 posto)", ističe se u priopćenju.

Po podacima iz HUB-ovih tablica, krajem srpnja ove godine stambeni su krediti dosegnuli iznos od 59,8 milijardi kuna. Pritom se 18,7 milijardi kuna odnosi na čiste kunske stambene kredite, dok se 41,1 milijarda kuna odnosi na kredite s valutnom klauzulom, od čega je najveći dio, 40,5 milijardi kuna stambenih kredita vezano uz euro.

Krediti poduzećima rasli za 5 posto

Krediti poduzećima iznosili su 85,6 milijardi kuna na kraju srpnja, što je 5 posto više nego u srpnju 2019. godine, a 2,2 posto više nego prije izbijanja pandemije u veljači.

"Krediti su naglo povećani na samom početku zatvaranja u ožujku, kada su mnoga poduzeća pohrlila po kredite za likvidnost kako bi lakše prebrodila zatvaranje gospodarskih aktivnosti", napominju iz HUB-a.

Iz udruge banaka podsjećaju i da se kreditna aktivnost može mjeriti na nekoliko načina - preko stanja ukupnih plasmana u bilancama banaka, preko stanja kredita po pojedinim sektorima, uz pomoć iznosa novoodobrenih kredita i uz pomoć obračuna kreditnih transakcija.

"Spomenuti načini mjerenja upućuju na isti zaključak - nakon početka krize u ožujku 2020. banke su održale kreditnu aktivnost približno na pred-kriznoj razini, a u nekim tržišnim segmentima, kao kod stambenih kredita stanovništvu, kreditni rast je ubrzan", ističu iz HUB-a.

Napominju također kako stanja kredita u bilancama često ne prikazuju stvarnu sliku zbog promjenjive dinamike otplata, učinaka vrednovanja i prodaja kreditnih portfelja.

Pritom navode kako su bruto novoodobreni krediti poduzećima u razdoblju od ožujka do srpnja dosegnuli 64,4 milijarde kuna, što je za čak 31,2 posto više od bruto novoodobrenih kredita u istom razdoblju prošle godine. "Banke su zadovoljile naglo povećanu potražnju za kratkoročnim kreditima za likvidnost od kojih je dio u međuvremenu vraćen, kao i potražnju za refinanciranjem starijih kredita. Otud potječe velika razlika između stopa rasta novoodobrenih (tok) i neto kredita u konsolidiranoj bilanci bankarskog sustava (stanje)", objašnjavaju iz HUB-a.

Nasuprot tome, dodaju, u sektoru stanovništva nije zabilježeno pojačano oslanjanje na kratkoročne izvore financiranja (prekoračenja, kreditne kartice i sl.) te je bruto tok novoodobrenih kredita u istom razdoblju blago smanjen za oko 1 posto.

Poduzeća tražila moratorije ili refinanciranje za 29 milijardi kuna, građani za 9,3 milijarde kuna

Iz HUB-a također zamjećuju i da su se krediti stanovništvu nalazili i "pod slabijim utjecajem zahtjeva za moratorije i refinanciranje proteklih mjeseci".

Pozivajući se na podatke Hrvatske narodne banke (HNB) iz HUB-a navode da su pravne osobe do kraja srpnja pravne  zatražile moratorije ili refinanciranje za izloženosti u iznosu od oko 29 milijardi kuna, od čega su posebne mjere odobrene u iznosu od 24,8 milijardi ili 85,6 posto od ukupno zatraženog iznosa i 29 posto od ukupnog portfelja kredita nefinancijskim društvima.

Građani su podnijeli zahtjeve u iznosu od mnogo manjih 9,3 milijarde kuna, od čega su mjere odobrene za izloženosti u iznosu od 7,7 milijardi kuna ili 82,8 posto od ukupno zatraženog iznosa i 5,7 posto ukupne kreditne izloženosti.

Preostali zahtjevi nisu svi odbijeni već su se većinom nalazili u obradi u trenutku prikupljanja statistike, napominju iz HUB-a.