Prilikom predstavljanja prijedloga, u HUP-u su naglasili da značajno ukupno opterećenje troška rada poslodavcima ograničava mogućnost zadržavanja i privlačenja radnika.

Poslodavci su stavili naglasak na visokokvalificirane radnike, čije su plaće u Hrvatskoj znatno opterećenije nego u drugim tranzicijskim zemljama Europske unije.

U poreznom segmentu HUP predlaže povećanje osobnog neoporezivog odbitka na 5000 kuna, smanjivanje niže porezne stope na dohodak za pet postotnih bodova, s 20 na 15 posto, a kod više stope od 30 posto povećanje praga za njezinu primjenu s trenutnih 30.000 na 50.000 kuna.

Što se tiče doprinosa, HUP se zalaže za smanjivanje doprinosa za prvi mirovinski stup za dva postotna boda, s 15 na 13 posto, smanjivanje stope doprinosa za zdravstvo za 1,5 postotnih bodova, s 16,5 na 15 posto, a predlaže i limitiranje najvišeg iznosa uplata i za mirovinsko i za zdravstveno osiguranje na četiri prosječne plaće.

Okvirni izračun pokazuje kako bi predložene izmjene utjecale na primanja u različitim kategorijama dohodaka. U prvoj tablici vidljive su promjene na različitim razinama dohotka nakon poreznih rasterećenja u vidu povećanja osobnog odbitka, uz smanjenje niže porezne stope te povećanje praga za primjenu više porezne stope.

Ako bi se rasterećenja provela samo u poreznoj sferi, to ne bi dovelo do značajnijeg rasta (naj)nižih neto plaća s obzirom na to da je taj segment plaća nisko porezno opterećen. Tako bi minimalna neto plaća od 3750 kuna ostala nepromijenjena, a plaće koje prima najveći broj zaposlenih s niskom i srednjom stručnom spremom rasle bi od 200 do 400 kuna. Osjetnije povišice ostvarili bi radnici s natprosječnim plaćama. Primjerice, stručnjacima koji sada primaju 12.000 kuna plaća bi prorasla za 729 kuna, a onima koji primaju 20.000 kuna skočila bi za gotovo 1300 kuna.

Druga tablica prikazuje promjene ako bi se uz porezna rasterećenja uvela rasterećenja na strani doprinosa. U tom slučaju značajnije koristi imali bi i radnici s (naj)nižim plaćama. Minimalna plaća porasla bi za 144 kune, a primanja radnika s nižim i srednjim plaćama porasla bi od 400 do 700 kuna.

Uz smanjenje poreza i doprinosa, poslodavci traže od Vlade daljnje povećanje neoporezivih primitaka koje mogu isplatiti radnicima.

Tako između ostalog predlažu povećanje neoporezivog iznosa za prigodne nagrade s tri na šest tisuća kuna, nagrade za radne rezultate s pet na 12.000 kuna, uvođenje neoporezive naknade troškova za rad od kuće, povećanje maksimalnog neoporezivog iznosa otpremnine prilikom odlaska u mirovinu s osam na 15.000 kuna, a tu je i prijedlog za povećanje iznosa naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe, s dvije na tri kune po kilometru.

Također, predlažu podizanje neoporezivog iznosa prihoda za uzdržavane članove s 15.000 na 30.000 kuna na godišnjoj razini s ciljem većeg aktiviranja studenata na tržištu rada.