Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom (COVID-19) jedna su od najkonkretnijih mjera u borbi protiv gospodarskog pada koji je pogodio zemlju nakon proglašenja lockdowna početkom travnja. Brojne djelatnosti preko noći ostale su bez kune prihoda, a kako bi se izbjegao val otkaza, Vlada je, uz veliku pomoć Europske unije, osigurala novac za plaće radnika u ugroženim industrijama
Mjera za očuvanje radnih mjesta izazvala je i određen broj kritika, ponajprije zato što se govorilo da su je koristili i poslodavci koji na nju nisu imali pravo, tj. nisu ostvarivali uvjete poput pada prihoda. Kada se takav propust utvrdi, poslodavac se poziva na vraćanje novca, a kako doznaje tportal, provjere kontinuirano traju.
Javio nam se čitatelj, inače obrtnik paušalac koji je ostao neugodno iznađen kada ga je nazvala službenica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i obavijestila da je koristio potporu za ožujak iako je u tom mjesecu ostvario prihod te nije zadovoljio uvjet pada prometa. Poziv ga je, kaže, šokirao.
'Rečeno mi je da sam u ožujku imao prihode po žiroračunu i da zbog toga ne ispunjavam uvjete za potporu iako mi je ona isplaćena te sam pozvan za vratim novac u državni proračun', kaže nam sugovornik i pojašnjava:
'Točno je da sam u ožujku imao prihode, ali samo zato što sam naplatio neke ranije ugovorene poslove. Mi paušalci nerijetko čekamo naplatu pojedinih računa i po nekoliko mjeseci i sasvim je normalno da odradimo posao primjerice u studenom, a novac nam sjedne u ožujku, kao što je to bilo u mojem slučaju. Srećom, ja sam imao dokaz, tj. ugovor na kojem je jasno vidljivo kada je posao napravljen, što mnogi moji kolege vjerojatno neće imati jer kao paušalci ne moraju ni sklapati takvu vrstu ugovora', žali se čitatelj te kaže da misli kako je HZZ krenuo u veliku provjeru isplaćenih potpora jer su slične pozive i zahtjeve za povratom novca dobili i drugi kolege iz njegove branše.
Upitali smo Hrvatski zavod za zapošljavanje je li točno da su krenuli u veliku provjeru isplaćenih potpora, kako taj posao napreduje i koliko su prekršitelja ulovili na djelu.
U startu nam pojašnjavaju kako se kontrole po ugovorima o dodjeli potpora provode redovito i stalno, i to ne samo za potpore za očuvanje radnih mjesta, već za sve mjere njihovih aktivnih politika zapošljavanja.
'S obzirom na to da se mjere aktivne politike zapošljavanja financiraju iz državnog proračuna i Europskog socijalnog fonda, odnosno iz sredstava poreznih obveznika, Zavod ima obavezu s istima postupati odgovorno i u skladu s propisanim uvjetima', kažu nam u HZZ-u.
Pitamo ih i koliko je poduzetnika dobilo potpore a da na njih nisu imali pravo, a u HZZ-u nam otkrivaju da je do sada vraćeno 103,4 milijuna kuna isplaćenih potpora, što uključuje dobrovoljno vraćene potpore i one koje su vraćene na poziv, bilo da se radi o preplaćenim sredstvima, bilo povratima temeljem nepripadno primljenih potpora. 'Djelomično ili u cijelosti potporu je vratilo 9443 poslodavca', dodaju.
Što se ukupnog iznosa isplaćenih potpora tiče, za očuvanje radnih mjesta ili za skraćivanje radnog vremena, od ožujka ove godine do ponedjeljka one su isplaćene u iznosu od 6,63 milijarde kuna. Tome treba dodati i 352,68 milijuna kuna uplaćenih za doprinose za drugi stup mirovinskog osiguranja pa se dolazi do iznosa od 6,98 milijardi kuna.
Prvi mjesec za isplate potpora za očuvanje radnih mjesta bio je ožujak, kada je novac dobilo 530.185 radnika. Rekord je oboren za vrijeme trajanja travanjskog lockdowna, kada je potpore primilo 591.493 radnika, u svibnju ih je dobilo 505.138 radnika. Početkom turističke sezone, otvaranjem granica i ukidanjem strogih mjera Stožera civilne zaštite, broj radnika pod potporama pao je na 85.392, u srpnju je potpore primilo 80.095 ljudi, a u kolovozu, za vrijeme špice turističke sezone, samo 36.876 radnika.