Ukupni depoziti poslovnih banaka, koji obuhvaćaju depozitni novac te štedne i oročene depozite, bili su u srpnju za 1 posto ili 3,8 milijardi kuna veći nego mjesec dana prije, dok su na godišnjoj veći za 1,5 posto.

'Promatrajući promjene na godišnjoj razini, došlo je do usporavanja rasta, što je primarno posljedica smanjenja štednih i oročenih depozita, osobito valutnih', kaže se u analizi RBA-a.

Naime, depozitni novac koji je krajem srpnja iznosio gotovo 67 milijardi kuna zabilježio je nastavak solidnog rasta i na mjesečnoj i na godišnjoj razini. Pri tome je, uz mjesečni prirast od 2,8 milijardi kuna, mjesečna stopa rasta bila na razini od 4,4 posto.

Promatrano po sektorima, glavnina prirasta dolazi od nefinancijskih poduzeća, a trend visokih stopa rasta depozitnog novca, gotovo u cijelosti dvoznamenkastih, traje od ožujka 2013. godine.

U srpnju je godišnja stopa rasta depozitnog novca iznosila 20,7 posto pa je ta kategorija depozita bila za 11,5 milijardi kuna veća u usporedbi s krajem srpnja 2016. Time je udio depozitnog novca dosegnuo 25 posto, što su razine posljednji put bilježene prije više od dvadeset godina, ističu RBA-ovi analitičari.

Navode da je rast depozitnog novca, osim oporavka gospodarstva, rezultat sklonosti domaćih sektora držanju likvidnije financijske imovine u uvjetima kontinuiranog pada kamatnih stopa na štedne i oročene depozite.

S druge strane, pad kamatnih stopa na depozite izravna je posljedica iznimno visoke dugogodišnje likvidnosti koja uzrokuje i pad kamatnih stopa na plasmanima. To nisu samo karakteristike hrvatskog financijskog tržišta već ujedno odražavaju i globalno okruženje, objašnjavaju u RBA-u.

Dodaju da, nakon što je u lipnju nakon pet mjeseci zaustavljeno razmjeno snažno mjesečno smanjivanje štednih i oročenih depozita dominantno predvođeno smanjenjem u kategoriji deviznih depozita, u srpnju je ponovo zabilježen pad za 0,1 posto, vrativši ukupne štedne i oročene depozite na razinu od 196,9 milijardi kuna.

Nadalje, deseti mjesec za redom ukupni štedni i oročeni depoziti zabilježili su godišnji pad vrijednosti, za 3,7 posto. Tome padu dodatno doprinosi i jačanje kune u odnosu na euro - za 1,12 posto krajem srpnja 2017. u odnosu na kraj srpnja 2016. - budući da u strukturi tih depozita i dalje prevladavaju devizni depoziti, uglavnom u euru, napominju u RBA-u.

Ti su depoziti krajem srpnja iznosili 162,3 milijarde kuna, od čega se na sektor kućanstava odnosilo 134,4 milijarde kuna.

Kunski štedni i oročeni depoziti ukupne vrijednosti 34,6 milijardi kuna bilježe bitno skromnije promjene, pad od 0,5 posto na mjesečnoj te 3,8 posto na godišnjoj razini.