Virus je s afričkog na europski kontinent stigao preko Turske prošle godine, a do tada u Europi nije zabilježen. Bolest je nadomak Hrvatske, pa je objavljen i informativni letak o ovoj bolesti za farmere i veterinare na kojemu stoji kako se ona ne liječi, a jednom kada se pojavi na određenom području vrlo teško se sprečava njezino daljnje širenje. Pravila su stoga izuzetno stroga jer ako se zarazi samo jedna krava, iskorjenjuje se cijelo stado. Gospodarske štete koja ostavlja za sobom velike su.

Bolest kvrgave kože, izvještavaju iz Uprave za veterinarstvo, nikada nije prijavljena u Hrvatskoj, ali s obzirom na dosadašnje spoznaje o putovima njezina širenja, područjima visokog rizika smatraju se pogranične hrvatske županije od istoka do krajnjeg juga. Prve su na udaru Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska županija u kojima se na 2.500 farma nalazi 110.000 goveda, ali i Brodsko-posavska, Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska.

Mediji su već prenijeli izjave pomoćnika ministra poljoprivrede za veterinarstvo i sigurnost hrane Tomislava Kiša koji je procijenio kako se dolazak ove bolesti u Hrvatsku očekuje krajem kolovoza ili početkom rujna. Gotovo u stopu se prati širenje bolesti kvrgave kože koja je od Hrvatske udaljena 300 kilometara, a dnevna brzina širenja joj je oko 20 kilometara.

Cijepljenje u prvoj polovici kolovoza

U Hrvatsku stiže i cjepivo kojega proizvode samo dva proizvođača na svijetu, i to iz Južnoafričke Republike, a s cijepljenjem bi se, kako je najavljeno, trebalo krenuti u prvoj polovici kolovoza.

Pojava ove zaraze može na koljena dovesti ionako već posrnulo stočarstvo. S obzirom na to da pogađa krave u vrhuncu laktacije dolazi, između ostaloga, do pada proizvodnje mlijeka, zbog mršavljenja zaraženih životinja smanjuje se rast tovnih goveda, a duboke lezije po koži ostavljaju trajne ožiljke i smanjuju joj vrijednost.

Ovlaštene veterinarske organizacije krenule su već u uzorkovanje goveda starijih od tri mjeseca nasumično odabranih po županijama čime će se omogućiti pravovremeno otkrivanje unosa virusa.

Najrizičnijima se smatraju ona gospodarstva s govedima koja se nalaze na desetak kilometara udaljenim od državne granice.

Nema opasnosti za ljude

S informativnog letka koji se dijele veterinarima i farmerima, upozoravaju kako su znakovi bolesti izraženiji kod mliječnih krava na vrhuncu laktacije i mlade teladi, a najčešće je prenose insekti poput komaraca, muha i krpelja koji sa zaraženih na nezaražena području mogu doći putem vjetra ili prijevoznih sredstava. Uz povišenu temperaturu, šepavost, smanjen apetit životinje, bolest se može prepoznati i po čvorićima kojih može biti tek nekoliko, a mogu prekriti cijelo tijelo goveda.

Opasnosti za ljude nema.

Svjetska organizacija za zdravlje životinja (OIE) BKK je svrstala na listu osobito opasnih zaraznih bolesti jer stvara velike gospodarske gubitke u govedarskom sektoru. U Europi do prije godinu dana ova bolest nije zabilježena, pa su mjere koje se provode u slučaju njezine pojave osobito rigorozne, a podrazumijevaju, kako se navodi u detaljnoj Strategiji kontrole BKK u Hrvatskoj objavljene ovoga srpnja, od neškodljivo uklanjanje zaraženih i na zarazu sumnjivih životinja, njihovih proizvoda i sirovina, do zabrane prometovanja govedima kao i strogog nadgledanja životinja u okruženju zaražene zone, a u slučaju opravdanosti i cijepljenja.