Predsjednik HUP-ICT-a te osnivač i suvlasnik Algebre Hrvoje Josip Balen pozvao je državu da pruži veću podršku ICT sektoru u razdoblju krize i galopirajuće inflacije.

'To je strateška odluka koja nam može pomoći da se puno brže oporavimo od negativnih efekata recesije koja sve više prijeti hrvatskom gospodarstvu i društvu. ICT je jedini sektor koji u 2020. godini nije doživio pad kao ostatak gospodarstva te koji je i u pandemijskoj 2021. ostvario rast od čak 11 posto. Izvoz ICT sektora čini 28 posto ukupnih prihoda u hrvatskom BDP-u, a 34,7 posto svih ulaganja u istraživanje i razvoj dolazi upravo iz ICT kompanija. Istovremeno, u 2021. jedna smo od samo tri članice EU-a koja je doživjela pad u broju ICT stručnjaka i to za čak 2,8 posto', rekao je Balen.

Upozorio je na kroničan problem prevelikog opterećenja rada te alternativnih načina prihodovanja koji potiču poslodavce bez nastana u Hrvatskoj.

'Iz svega je evidentno to da nam je, kao produžena ruka Digitalne strategije 2030, nužan nacionalni plan zadržavanja i privlačenja digitalnih talenata, što će omogućiti zadržavanje visokokvalificiranih stručnjaka u zemlji i čime će se ostvariti preduvjeti za rast i razvoj izvozno orijentiranih i međunarodno konkurentnih kompanija, a društvu brz i relativno bezbolan izlazak iz krize', rekao je Balen.

Na konferenciji je naglašeno da se Hrvatska s inflacijom i rastom cijena energenata nosi teže od ostatka Europe jer, za razliku od drugih tranzicijskih zemalja, nismo iskoristili razdoblje od prestanka prethodne krize 2015. godine do danas da osnažimo one industrije koje nam mogu biti zamašnjaci u teškim vremenima.

Ključne pokretače gospodarstva, pokazala je zadnja IMD-ova ljestvica konkurentnosti, opterećuju visoko opterećenje rada, nefleksibilno tržište rada, nepovoljna investicijska klima i rigidan Zakon o poticanju ulaganja koji u svojoj trenutnoj formi sadrži previše administrativnih opterećenja i prepreka za investicije u digitalizaciju i industriju 4.0.

Iako smo prvi put otkad se mjeri konkurentnost prestigli Slovačku i Poljsku, predstoji nam, rečeno je na konferenciji HUP-ICT-a, razdoblje ozbiljnih reformi želimo li dosegnuti zemlje poput Češke i Estonije, one koje su završile proces industrijske i političke tranzicije te transformirale svoju industriju i javnu upravu u smjeru modernizacije.

Unatoč nepovoljnom okruženju na koje poduzetnici nisu mogli utjecati, ICT sektor je u protekloj godini ostvario prihod od gotovo milijun kuna po zaposleniku, što je najbolji rezultat u proteklih devet godina, dok je prosječna mjesečna neto plaća od 1340 eura u ICT sektoru 60 posto veća od prosjeka hrvatskog gospodarstva.

Novi članovi Izvršnog odbora

HUP-ICT je predstavio i nove članove Izvršnog odbora te su oni iznijeli strateške smjernice djelovanja i prioritete Udruge, s naglaskom na razvoj hrvatske digitalne industrije i četiri tematske cjeline mapirane na Digitalni kompas digitalnog desetljeća EU-a: vještine, sigurna i održiva digitalna infrastruktura, digitalna transformacija poduzeća te digitalizacija javnih usluga. HUP-ICT definirao je krovnu stratešku smjernicu razvoja ICT industrije: 'Ljudi i inovacije', koju će nastojati adresirati kroz pet područja nužnih za ubrzan razvoj ICT sektora, ali i društva u Hrvatskoj, a koja bi trebala biti obuhvaćena i Strategijom digitalne Hrvatske do 2030.

Svako od pet strateških područja vodit će jedan od članova Izvršnog odbora, ujedno dopredsjednik Udruge.

Digitalna transformacija hrvatskog gospodarstva i društva pripast će Ivanu Magliću (Calisto/Gartner Adriatic); Poticanjem razvoja radnih mjesta i tehnoloških vještina upravljat će Aleksandar Raić (Infobip); Partnerstvo s Vladom i institucijama EU-a vodit će Miroslav Kantolić (Ericsson Nikola Tesla), Povezivost i telekomunikacije Martina Dragičević (A1 Hrvatska), a o profiliranju i ustrojstvu Udruge brinut će se Vladimir Kosanović (GlobalLogic Hrvatska). Koordinaciju za EU poslove vodit će Milly Doolan (Euronavigator) dok će koordinaciju za suradnju sa znanstvenom zajednicom voditi Bojan Hadžisejdić (Nephos).

Krajnji cilj svih pet radnih skupina i dviju koordinacija ubrzanje je procesa digitalne transformacije gospodarstva i društva te stvaranje suvremenijeg zakonodavnog i fiskalnog okvira poticajnog za ulaganja i inovacije.

Pomoć za ulazak u top 5 tranzicijskih zemalja EU-a

'Naše smjernice mogu pomoći Hrvatskoj ući u top 5 tranzicijskih zemalja EU-a, za što nam je nužno potreban rast inovacijskog eko sustava u zemlji koji podrazumijeva integraciju STEM-a u nacionalni obrazovni sustav, privlačenje i zadržavanje stručnjaka i inovatora, ubrzanu gradnju mreže velikih kapaciteta za potpunu digitalnu transformaciju Hrvatske, smanjenje parafiskalnih nameta poput prava puta za telco infrastrukturu te prilagodbu sveukupnog regulatornog okruženja inovacijama. U ICT-u nam ne manjka znanja i volje, stoga očekujemo partnerski pristup od svih donositelja odluka u zemlji u daljnjoj provedbi ovih ciljeva kako bi se ostvarili željeni efekti Digitalne strategije RH do 2030.', poručio je Siniša Đuranović, zamjenik predsjednika HUP-ICT-a i stariji potpredsjednik Hrvatskog Telekoma.

On je kao član radne skupine Povezivost i telekomunikacije naveo da je njezina ambicija potaknuti ulaganje u mreže vrlo velikog kapaciteta, što je preduvjet za digitalizaciju javne uprave, gospodarstva i društva u cjelini. U sklopu toga radit će posebno na poticajnijem investicijskom okruženju (problem parafiskalnih nameta, odnosno previsoke naknade za pravo puta) i na ublažavanju propisa o gradnji infrastrukture.

'Telekomi imaju velikih problema prilikom gradnje infrastrukture u urbanim područjima zbog izrazito restriktivnih prostornih planova, naročito u pojedinim županijama. Naime u nekim županijama uopće nije moguće u urbanom dijelu postaviti baznu stanicu. Ako se to ne promijeni, ne da će mobilna mreža biti loša, već telekom usluga uopće neće biti moguća', upozorio je Đuranović.

Uz to je istaknuo da se svi poduzetnici, a naročito oni kojima električna energija predstavlja značajan dio troška, u koju kategoriju spadaju i telekomi, sve teže nose s iznimno visokim cijenama koje ugrožavaju ne samo ulaganja, već i održivost poslovanja. Smatra kako je nužno da država poduzme mjere pomoći gospodarstvu, kao i u mnogim članicama EU-a, vezano uz cijenu električne energije.