Ulaganje u digitalizaciju danas je nezaobilazno za svaku tvrtku na tržištu, a zaostajanje hrvatskih malih i srednjih tvrtki u digitalizaciji upozoravajuće je za razvoj gospodarstva. Siniša Đuranović, zamjenik predsjednika Hrvatske udruge poslodavaca – Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti (HUP-ICT) i član uprave Hrvatskog Telekoma poziva male i srednje poduzetnike da se što prije odluče za uvođenje novih tehnoloških rješenja kako bi se zaostatak nadoknadio
HUP će na na konferenciji ‘Digitalna (R)evolucija‘ pokazati konkretne primjere uspješnih transformacija iz različitih sektora gospodarstva i iz kompanija različitih veličina, a više o trendovima, ulaganjima telekoma i preprekama u širenju brzopojasnog interneta, Đuranović je govorio u intervju za poslovni tjednik Lider.
Što izvješće Digitalno desetljeće za 2023. godinu otkriva o stanju u Hrvatskoj?
Unatoč brzom razvoju domaćeg ICT-ja, čiji rast posljednjih godina nadmašuje rast ostatka gospodarstva, ali i općenito napretku Hrvatske u digitalizaciji koje pokazuje Digitalno desetljeće za 2023., Hrvatska i dalje zaostaje u usvajanju digitalnih tehnologija, što je osobito izraženo kod malih i srednjih poduzeća. To ne bismo smjeli dopustiti jer to zaostajanje dovodi do gubitka konkurentnosti pa onda vrlo brzo i tržišne pozicije. Što je još važnije, segment malih i srednjih kompanija prirodni je pokretač agilnosti i kreativnosti u ekonomiji, a danas se bez tehnološke pozadine ne mogu raditi nikakvi veći iskoraci. Zaostajanje u digitalizaciji za gospodarstvo je opasnije nego ikad jer su tehnološke promjene sve brže i disruptivnije za aktere na tržištu, pa je iznimno važno da što prije uhvatimo korak s onima koji su u ovu utrku krenuli prije nas.
vezane vijesti
Koliko telekomi ulažu u infrastrukturu?
Telekomi kontinuirano i snažno ulažu u digitalnu infrastrukturu. Mobilne mreže su nam među najboljim u Europi i to pokazuje i razvoj 5G mreža, koje su u prošloj godini dostigle 82 posto pokrivenosti, što je iznad europskog prosjeka. Optičke mreže užurbano razvijamo i smanjujemo jaz u odnosu na prosjek europskih država. Prošle godine sektor je u pokrivenosti kućanstava optičkim mrežama rastao čak 10 posto. Snažne investicije nastavljaju se i ove godine, ali važno bi bilo osigurati potpore za veće korištenje optičkih mreža prema uzoru neke države u Europi. Bez dobre pokrivenosti mreža velikih brzina, bilo optičkih bilo mobilnih, neće biti moguće osigurati društvu i gospodarstvu razvoj i korištenje naprednih servisa.
Postoje li prepreke kod uvođenja širokopojasnog interneta?
Prepreke postoje i mi na njih kontinuirano upozoravamo jer usporavaju razvoj digitalne infrastrukture, koja je osnova modernoga gospodarstva. Najveći izazovi su restriktivni prostorni planovi u nekim sredinama, opterećujuće parafiskalne naknade, neriješeni problemi legalizacije infrastrukture i općenito prespor postupak izdavanja dozvola, što je posebno otegotno u uvjetima kratkih rokova kao što je to slučaj u projektima Europske unije. Svi ti izazovi u ovom trenutku još su izraženiji zbog drugih problema uzrokovanih općim gospodarskim stanjem kao što je nedostatak radne snage i inflacija. Također, jedan od problema koji imamo je nedovoljna iskorištenost izgrađenih mreža vrlo velikog kapaciteta. U tom smislu bilo bi potrebno utjecati na potražnju mjerama koje su poznate u EU poput subvencija od strane države za korištenje mreža vrlo velikog kapaciteta putem raznih vaučera i slično. Na taj način bi se ubrzao proces digitalizacije. Vjerujemo da će se putem Nacionalnog vijeća za digitalnu transformaciju, a kojeg je i HUP član, pronaći adekvatna rješenja za izazove koje imamo kako bismo osigurali novi impuls razvoju gospodarstva i čitavog društva.
Kako brzina interneta utječe na mjesno gospodarstvo?
Povećanje brzine interneta ima izravan pozitivan utjecaj na gospodarstvo. Stručnjaci Ekonomskog instituta prije nekoliko su godina u velikom nacionalnom istraživanju izračunali da udvostručenje brzine fiksnog interneta u prosječnoj jedinici lokalne samouprave dovodi do osnivanja prosječno 10 novih kompanija i otvaranja 811 novih poslova. Također rastu produktivnost i novi izvozni prihodi. Koristi od 5G mreže još su veće, procjenjuje se da će 5G donijeti više od 10 milijardi kuna hrvatskom gospodarstvu, uz pozitivne efekte u svim industrijama i županijama. Hrvatska će bez sumnje imati višestruko veće koristi od uvođenja 5G mreže od troškova razvoja te infrastrukture, zbog čega je presudno da svi dionici: poslovni i javni sektor, ministarstva, županije i jedinice lokalne samouprave aktivno sudjeluju u poticanju mjera koje će omogućiti da 5G iskoristi svoj potencijal..
Kako konferencija HUP-ICT-ja ‘Digitalna (R)evolucija‘ potiče poduzetnike na digitalizaciju?
Uvjeren sam da su svi u biznisu danas svjesni da digitalizacija potiče poslovanje, i to u svim dijelovima biznisa i svim industrijama. Zbog toga će i potreba za digitalizacijom nastaviti ubrzano rasti unapređujući poslovanje, bolje zadovoljavajući korisničke potrebe i otvarajući prostor za nove proizvode i poslovne modele. Na konferenciji ‘Digitalna (R)evolucija‘ pokazat ćemo konkretne primjere uspješnih transformacija iz različitih sektora gospodarstva i iz kompanija različitih veličina. Želimo demistificirati digitalizaciju, svesti jezik s inženjerskog na poslovni te pokazati dobre primjere, logiku iza pokretanja projekata i konkretne rezultate koji su ostvareni nakon implementacije. Očekujemo 700-tinjak poduzetnika, ulaz je slobodan, jedino je važno preuzeti besplatnu ulaznicu putem platforme Entrio.
