Kompanija koja je lansirana na burzu 2019. s velikim očekivanjima ulagača postupno gubi i povjerenje tržišta. Iako još uvijek vrijedi gotovo 90 milijardi dolara, investitori su sve nervozniji jer i dalje gomila gubitke, a brojna obećanja zacrtana u poslovnoj strategiji polako se tope.

Više nema sumnje u to da obećavajući poslovni model dijeljenja vožnje nije ispunio očekivanja, barem ne u najavljenim rokovima. Uber i Lyft, dva vodeća igrača na tržištu, obećavali su samovozeće automobile, nestajanje privatnog vlasništva nad automobilima i druga čuda. Obećavali su i smanjiti gužve u najvećim gradovima, jeftiniju vožnju i smanjenje zagađenja. Radnike su mamili dobro plaćenim poslovima, a investitore održivim poslovnim modelom.

Ali dogodilo se malo od toga. Uzmite samo obećanje o smanjenju gradske gužve. Uber je zamišljao da će softverski algoritmi angažirati taksi da primi tri ili više putnika, olakšavajući promet i dopunjavajući javni prijevoz. Umjesto toga, putnici uglavnom izbjegavaju udružene vožnje i javni prijevoz u korist privatnih putovanja, što i dalje dovodi do uskih grla u gradskim centrima.

Teoretski, Uber bi trebao biti kompanija s niskim troškovima i visokim profitom. Ne posjeduje vozila niti izravno zapošljava vozače koji prevoze putnike, hranu i teret širom svijeta. Uber je samo platforma - posrednik koji uz proviziju ugovara poslove između kupaca i prodavača.

No takav model poslovanja pokazao se puno skupljim nego što je prvotno planirano. Uber, koji je započeo kao aplikacija za luksuzne automobile u San Franciscu, prerastao je u globalnog igrača na tržištu prijevoza putnika i dostave hrane. Više od 100 milijuna ljudi koristi tu platformu svaki mjesec. Nažalost, konkurencija se pokazala neumoljivom. Novi igrači poput Lyfta u segmentu dijeljenja vožnje ili DoorDasha u dostavi hrane ušli u mrtvu trku s Uberom, a glavno oružje postale su dampinške cijene.

No pokazalo se da nije lako odrediti cijenu koja će osigurati profit, a ujedno biti prihvatljiva vozačima i putnicima. Kako se cijela priča bazirala na uništavanju konkurencije što nižim cijenama vožnje, brzo su se pojavili problemi s radnom snagom. Umjesto obećanog dostojanstvenog posla i dobre plaće, vozači Ubera našli su se na dnu hranidbenog lanca. U utrci za sve većim tržišnim udjelom tvrtka je godinama zaobilazila radno zakonodavstvo suočavajući se s nezadovoljstvom zaposlenika.

A kada se tome doda izbjegavanje plaćanja poreza, ne treba čuditi to da su države krenule u regulaciju poslovanja digitalnih platformi. Nedostatak radne snage i očajnička potreba da se pronađe neki put do profitabilne budućnosti prisilili su Uber na rast cijena usluga u segmentu prijevoza pa više nigdje ne može 'gaziti' konkurenciju.

Osim osnovnog posla s taksijima, Uber je pokrenuo čitav niz biznisa utemeljenih na sličnom poslovnom modelu, poput aviona - taksija, iznajmljivanja skutera, bicikala i sl. Također, uložio je milijarde u inovativan projekt autonomne vožnje.

Većina pokušaja nije polučila uspjeh pa je u jeku pandemije kompanija odustala od većine projekata koji traže velika ulaganja kako bi uravnotežila poslovanje ugroženo sve većim gubicima.

Od osnivanja 2009. Uber je 'spalio' milijarde dolara kapitala prikupljenog od investitora. U posljednje dvije godine pandemija je imala negativan utjecaj na dijeljenje vožnje, ali zato je dostava hrane popravila rezultate. No u konačnici tvrtka je prošle godine ipak izgubila nevjerojatnih 6,8 milijardi dolara, nakon 8,5 milijardi dolara gubitka u 2019. godini, u navodno boljim vremenima.

Uber je u više navrata prolongirao ulazak u profitabilne vode. Za ovo tromjesečje izvrši direktor Dara Khosrowshahi hrabro je najavio dostizanje točke pokrića, odnosno pozitivan EBITDA, nakon čega je dionica skočila oko 10 posto. Ako Uber okonča desetljeće gubitaka i uđe u profitabilne vode, to će biti jedna od najboljih priča u tehnološkoj industriji. No tek treba vidjeti hoće li kompanija uspjeti to ostvariti.

No aktualno kretanje cijene dionice Ubera na Njujorškoj burzi, uoči objave kvartalnih rezultata, ukazuje na pojačanu nervozu ulagača. Početkom ovoga tjedna cijena je skliznula 2,67 posto, na 47,07 dolara, što je gotovo 17 dolara ispod godišnjeg maksimuma (64,05 USD) postignutog u veljači ove godine.

Sve u svemu, od izlaska na burzu u svibnju 2019. sa startnom cijenom od 41,57 dolara, dionica Ubera nije puno profitirala, ali je ipak u plusu. Za razliku od glavnog konkurenta Lyfta, čija je dionica od lansiranja u ožujku 2019. do danas potonula oko 35 posto.

Tržišna kapitalizacija Ubera trenutno iznosi oko 89 milijardi dolara i još uvijek odražava visoka očekivanja ulagača. No ako kompanija uskoro ne počne isporučivati opipljive rezultate, vrijednost bi se mogla brzo istopiti.