Kreator gospodarske politike vlade, ekonomist Željko Lovrinčević, upozorio je na današnjoj konferenciji Zagrebačke burze da je Hrvatskoj preostalo još samo pet mjeseci da pripremi okvire strukturalnih reformi. U slučaju da propustimo tu priliku, nastavit će se s dosadašnjim modelom gospodarskog rasta, ovisnom o zaduživanju, koji dugoročno više nije održiv
SPLIT - Ulazak u EU, uvjeren je Lovrinčević, nije garancija da će se riješiti svi naši problemi. Nastavkom dosadašnjeg trenda Hrvatska će doći u poziciju Grčke koja je desetljećima članica EU, ali nije se pomakla s mjesta, i dalje je u dubokoj gospodarskoj krizi.
'Vanjski dug će preskočiti vrijednost BDP-a kad budemo ulazili u EU, a do 2015. će iznositi 115 posto. Potrebna nam je promjena svjetonazora, nemamo više vremena za gubljenje. Da sad dođe do novog poremećaja, došlo bi do kreditnog sloma. Tad bismo izgubili svaki smisao suverene nacionalne ekonomije', upozorio je Lovrinčević.
Za njega je recesija blagoslov jer je prekinula dosadašnji hrvatski ritam zaduživanja, trošenja i punjenja proračuna. Koštala nas je, prema njegovoj računici, oko šest milijardi eura i uzela nam je dvije do dvije i pol godine dosadašnjeg načina vođenja gospodarske politike.
Tehnički gledano recesija je, tvrdi on, završila i naša se ekonomija uspjela konsolidirati, ali nema mehanizme za brže izvlačenje iz krize poput slovenskog, mađarskog ili češkog gospodarstva.
'To su proizvodne ekonomije, dok kod nas dominira uslužna djelatnost. Sad smo u stanju plutanja', rekao je Lovrinčević i dodao da će se u trećem kvartalu zabilježiti nešto veći pad BDP-a od očekivanog, i to od šest posto.
Hrvatskoj će trebati tri-četiri godine da bi uspostavila model novog gospodarstva, a da bi to ostvarila, u sljedećoj godini Vlada mora početi s rezanjem socijalnih davanja, poljoprivrednih subvencija, nužno je pokrenuti novi val privatizacije te riješiti problem brodogradilišta.
'Često sam bio svjedok da su ljudi u Vladi zbog dva, tri politička poena odustajali od teških odluka. Tako je bilo od Račana, preko Sanadera, a i danas. Oni su potrošili naše vrijeme!', ustvrdio je Lovrinčević.
S Lovrinčevićevim izlaganjem složio se i Marko Škreb, bivši guverner HNB-a, koji je uvjeren da će Hrvatska iskoristiti šansu i krenuti u bolne, ali neizbježne strukturalne reforme. Njihovo zajedničko mišljenje je da Hrvatskoj ne treba pomoć MMF-a, i to prije svega jer moramo pokazati da smo sposobni samostalno voditi ekonomsku politiku. A ionako je sad kasno, jer do dobivanja sredstava iz MMF-a prošlo bi pola godine, a to je luksuz koji sebi Hrvatska više ne može dopustiti.
