Vlada Crne Gore najavila je privatizaciju Montenegro Bonusa te raskinula ugovor sa slovenskim Petrolom, s kojim je osnovala tvrtku Petrol Bonus
Naftne kompanije Ina i MOL iskazale su interes za preuzimanje udjela u slovensko-crnogorskoj kompaniji Petrol Bonus, ali i za kupnju čitavog Montenegro Bonusa u vlasništvu Crne Gore. Vrijednost potencijalne akvizicije zasad nije poznata.
Prilika za Inu i mađarski MOL ukazala se nakon raskida sporazuma između slovenskog Petrola i crnogorskog Montenegro Bonusa. Naime, Petrol je 2007. godine pobijedio na natječaju te je s Montenegro Bonusom osnovao zajedničku kompaniju Petrol Bonus u kojem svaka strana ima po 50 posto vlasništva.
Slovenski naftaš se tada obvezao uložiti 154,5 milijuna eura u infrastrukturu, što je bio iznos veći od onoga koji su zasebno nudili Ina i MOL. No Crnogorci već dulje vrijeme izražavaju nezadovoljstvo partnerstvom s Petrolom, odnosno napominju da kompanija nije ispoštivala dogovorene uvjete i nije uložila obećani novac.
Savjetnik Uprave Petrola Aleksander Salkič kaže kako se nemaju namjeru povući iz Crne Gore. 'Istina je da se trenutno vode pregovori o snižavanju iznosa investicija. Njih treba svesti na realnu, ekonomsku razinu', ističe Salkič.
Međutim, izvršni direktor Montenegro Bonusa Aleksandar Kašćelan tvrdi: 'Sporazum s Petrolom je raskinut.' 'Sada se samo pregovara o načinu njihovog napuštanja ovog joint venturea', rekao je u razgovoru za www.banka.hr.
Petrol Bonus u svom vlasništvu ima dvije benzinske postaje i mrežu veleprodaje. U 2009. ukupni prihod iznosio je sedam milijuna eura. Umjesto Petrola u kompaniju bi sada mogli ući Ina ili MOL, koji su na natječaju 2007. bili iza slovenske kompanije.
Montenegro Bonus sa sjedištem u Cetinju u vlasništvu je Vlade Crne Gore, a njegova privatizacija najavljena je za ovu godinu. No prema riječima našeg izvora, vjerojatnije je da bi do nje moglo doći iduće godine, nakon što se riješi spor koji ta kompanija ima s drugom crnogorskom tvrtkom, Jugopetrolom.
Montenegro Bonus osnovan 2003 posjeduje skladišta naftnih derivata i plina, a na dio te infrastrukture pravo polaže Jugopetrol koji se nalazi u vlasništvu grčkog Hellenic Petroleuma. Njihov spor još uvijek nije sudski riješen.