U eurozoni smanjena je za 2,3 posto, nakon revidiranog 1,1-postotnog rasta u lipnju. Srpanjski pad najveći je na oba područja od prošlogodišnjeg kolovoza. Najviše je i u EU i u eurozoni pala proizvodnja kapitalnih dobara, za 3,2 posto u EU te za 4,2 posto u eurozoni. Osjetno su proizvodnju smanjile i kompanije u sektoru trajnih potrošačkih dobara, za 1,6 posto na oba područja.

Proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara porasla je pak jedan posto u EU i 1,2 posto u eurozoni. Blagi rast bilježio je i energetski sektor, za 0,7 posto u EU i za 0,4 posto u eurozoni.

Među zemljama EU-a čijim je podacima europski statistički ured raspolagao najveći pad proizvodnje bilježila je u srpnju Irska, za 23,7 posto u odnosu na lipanj. U Eurostatu uz srpanjski podatak napominju da je irski statistički ured revidirao metodologiju sezonske prilagodbe.

Među zemljama s većim padom proizvodnje izdvajaju se i Estonija i Austrija, za 7,4 odnosno 3,2 posto u odnosu na lipanj. U Hrvatskoj je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u srpnju pala za 1,9 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je porasla 1,2 posto. Pad u srpnju najveći je od travnja 2021. godine, pokazuju Eurostatovi podaci.

Daleko je pak najviše porasla proizvodnja u Litvi, za 6,5 posto u odnosu na lipanj. Slijede Švedska i Malta s rastom od 5,8 odnosno 4,2 posto. Eurostat nije raspolagao podacima za Cipar.

Na godišnjoj razini industrijska proizvodnja u EU u srpnju je prema kalendarski prilagođenim podacima smanjena 0,8 posto, nakon 3,2-postotnog rasta u lipnju, prema revidiranim Eurostatovim podacima.

U eurozoni pala je za 2,3 posto, nakon što je u lipnju bilježila gotovo isti postotni rast. Na oba područja najsnažnije je na godišnjoj razini pala proizvodnja kapitalnih dobara, za 3,5 posto u EU te za 5,4 posto u eurozoni.

Smanjena je i proizvodnja intermedijarnih dobara, za 1,4 posto u EU te za 1,8 posto u eurozoni. EU se pak izdvojila snažnim rastom proizvodnje energije, za 3,1 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. U eurozoni porasla je za daleko skromnijih 1,1 posto.

Među zemljama EU-a najsnažnije u srpnju na godišnjoj razini pala industrijska proizvodnja u Irskoj, za 23,7 posto.

Slijede Estonija i Slovačka s padom proizvodnje za 6,4 posto. Najviše je pak na godišnjoj razini porasla industrijska proizvodnja u Bugarskoj, za 17,6 posto, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.

Dvoznamenkaste stope rasta bilježile su i Danska i Poljska, od 12 odnosno 10,3 posto. U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u srpnju porasla za 2,9 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, nakon 3,9-postotnog rasta u lipnju.

Najbliža je Hrvatskoj Finska s rastom proizvodnje za 2,7 posto.