Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) kažu da je pad godišnje stope inflacije s 13,5 posto u studenom na 13,1 posto u prosincu 2022. u skladu s njihovim očekivanjima 'značajnog pojeftinjenja naftnih derivata te manjeg porasta cijena energenata zahvaljujući državnim subvencijama'. Međutim godišnja stopa inflacije bi mogla kulminirati početkom tekuće godine, smatraju u HUP-u.

'Rast cijena usluga u osnovi odražava nedovršen oporavak agregatne potražnje po jenjavanju pandemije, manjak radne snage te odgođenu prilagodbu lanjskim poskupljenjima inputa. Isključimo li volatilne cijene hrane i energenata, temeljna mjera inflacije istodobno pokazuje njen rast na 9,7 posto (godišnje) sa 8,9 posto u studenom, što upućuje da će inflacija u dogledno vrijeme ostati na visokim jednoznamenkastim razinama', ističu.

Nakon prosječnih 10,8 posto u 2022., u 2023. HUP očekuje pad godišnje stope inflacije na 7,5 posto. Nakon mogućeg rasta u siječnju, godišnja stopa inflacije vjerojatno će pasti u narednim mjesecima, navode.

'U ovoj godini, naime, očekujemo nižu mjesečnu dinamiku inflacije u skladu s padom agregatne potražnje (tehničkoj recesiji u prvoj polovini godine), stabilizaciji cijena energenata, normalizaciji lanaca nabave te određenom padu cijena prehrambenih sirovina. I dalje će biti prisutna visoka neizvjesnost oko cijena energenata, koje su trenutno u padu zahvaljujući iznimno blagoj zimi diljem EU.

Unatoč državnim subvencijama, cijene električne struje su i dalje oko četiri puta više iznad razina prije 2021. godine., što je simptomatično za još uvijek duboku, dugotrajnu energetsku krizu. Naime, već ovo ljeto počinje nova utrka članica EU u punjenju skladišta plina pa Europska komisija treba osigurati nove mehanizme za stabilizaciju cijena energenata. Jer da je predloženi cjenovni limit bio na snazi prošlo ljeto, EU vjerojatno ne bi osigurao dovoljne količine plina ni onima koji mogu platiti po cijenama iznad cjenovnog limita', navode.

U HUP-u smatraju da bi istodobni pad inflacije u euro području u prvoj polovici godine mogao potaknuti špekulacije oko privođenja kraju ciklusa rasta referentnih kamata ESB-a. No na to dodaju da će temeljna inflacija u euro području te u Hrvatskoj će u dogledno vrijeme ostati znatno iznad ciljane inflacije ESB-a od oko dva posto.

'Štoviše, fiskalna ekspanzija se nastavlja i rast plaća ubrzava, što može utjecati i na cjenovna očekivanja. Iz tog razloga za očekivati je daljnji rast depozitne stope do 3,25-3,50 posto do ljeta ove godine u borbi protiv inflacije. Rast kamata uz istodobno planirano smanjenje bilance ESB-a po dinamici od 15 milijardi eura mjesečno od ožujka nadalje također doprinosi pogoršanju uvjeta financiranja u situaciji kad u mnogim državama euro područja snažno rastu potrebe za financiranjem', zaključuju.