Temelj za promjenu Inine upravljačke strukture vide u članku sedam prve izmjene dioničarskog ugovora potpisane 2009. On predviđa da će ugovorne strane (Vlada i Mol) razmotriti i revidirati upravljačku strukturu radi 'povećanja učinkovitosti postupka donošenja odluka, uključujući, ali ne ograničavajući se na svrhu analiziranja mogućnosti monističkog sustava'. Te su izmjene potpisali tadašnji potpredsjednik Vlade Damir Polančec i predsjednik Uprave Mola Zsolt Hernadi.

Kako dvogodišnji rok za takve izmjene istječe 9. lipnja, hrvatski predstavnici u Nadzornom odboru Ine pokušat će izboriti da se na temelju toga članka promijeni način upravljanja. Iako i Davor Štern, sadašnji predsjednik Nadzornog odbora Ine i nekadašnji predsjednik Uprave, ističe da Inom treba upravljati Uprava, a ne izvršni direktori, u Molu se s tim ne slažu i ne vide razlog za promjenu postojećeg modela upravljanja jer je on, prema njihovim riječima, znatno pridonio poboljšanju Inina poslovanja.

Također pitaju zašto mijenjati nešto što dobro funkcionira i ističu da je takav model uobičajen u međunarodnoj praksi, pa ga koriste i brojne europske kompanije. Budući da Mol, iako nije većinski vlasnik, ima natpolovičnu većinu u Nadzornom odboru Ine (Mol ima pet predstavnika, a Vlada samo tri, dok se zaposlenici već godinama ne mogu dogovoriti tko će biti njihov predstavnik), jasno je da takva inicijativa neće proći na tom tijelu.

Zato će Vlada pokušati dokazati da postojeći model upravljanja nije u skladu sa zakonom.

'Po našim spoznajama i tvrdnjama pravnih stručnjaka po odredbama Zakona o trgovačkim društvima, izvršni direktori ne mogu umjesto Uprave upravljati kompanijom i to na temelju punomoći dobivene od bivše uprave, a neki njezini članovi više nisu ni zaposleni u Ini', kaže Štern.

Vjesnik doznaje da je već angažirano odvjetničko društvo Madirazza i partneri koje će u predviđenom roku pokrenuti sve potrebne pravne postupke kako bi se takve navodne nepravilnosti prekinule.