Središnja banka u statistici izravnih inozemnih ulaganja ne iznosi usporedbe na godišnjoj razini, no iz podataka o tim ulaganjima iz platne bilance vidljivo je da su izravna inozemna ulaganja u prva tri tromjesečja prošle godine u odnosu na isto razdoblje 2009. godine manja za 519,9 milijuna eura ili za 30,8 posto.

Statistika inozemnih izravnih ulaganja po djelatnostima pokazuje da su u prvih devet mjeseci prošle godine dominirala izravna ulaganja stranaca u hrvatske banke s obzirom da je u djelatnosti financijskog posredovanja, osim osiguranja i mirovinskih fondova uloženo 338,9 milijuna eura.

S iznosom od 172,2 milijuna eura slijede ostale poslovne djelatnosti te sa 142,7 milijuna eura proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda, potom sa 135 milijuna eura poslovanje nekretninama i dr.

Kod nekoliko pak djelatnosti izravna ulaganja bilježe negativne vrijednosti, najviše u pošti i telekomunikacijama gdje je odljev bio 123,7 milijuna eura.

Po zemljama, više od polovice ukupnih ulaganja u razdoblju siječanj-rujan prošle godine u Hrvatsku su uložile tvrtke iz Nizozemske (358,7 milijuna eura) i Austrije (269,7 milijuna eura). Slijede ulagači iz Italije (95 milijuna eura), Francuske (82,3 milijuna eura), Luksemburga (80,8 milijuna eura), Mađarske (72 milijuna eura), itd.

Po podacima HNB-a, inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku od 1993. do kraja rujna prošle godine iznosila su ukupno 25,2 milijarde eura.

Po djelatnostima najveći se iznos, od 8,7 milijardi eura, odnosi na ulaganja u banke.

Slijede ulaganja u trgovinu na veliko i posredovanje u trgovini u iznosu od 2,7 milijardi eura u proteklih više od 17,5 godina, u kemijsku industriju stranci su uložili 1,74 milijardi eura, a u proizvodnju naftnih derivata 1,67 milijardi eura.

U tom razdoblju najviše su u Hrvatsku investirali ulagači iz Austrije (6,5 milijardi eura), a slijede ulagači iz Nizozemske (4,5 milijardi eura), Njemačke (2,9 milijardi), Mađarske (2,4 milijarde eura) i dr.

Hrvatski su ulagači u razdoblju od 1993. do kraja rujna 2010. u inozemstvo uložili oko 4,4 milijarde eura, pri čemu ulaganja u prva tri tromjesečja prošle godine iznose 297 milijuna eura, pokazuju podaci HNB-a.

Iz podataka za devet mjeseci prošle godine može se zaključiti kako je u prošloj godini najviše ulagala Ina i to u projekt u Siriji. Naime, među djelatnostima dominira proizvodnja naftnih derivata sa 184 milijuna eura, a i više od polovice prošlogodišnjih ulaganja hrvatskih tvrtki u inozemstvo odnosi se na ulaganja u Siriju s iznosom od 155,9 milijuna eura.