U siječnju ove godine bruto hrvatski inozemni dug povećao se za 0,6 milijardi eura te je krajem mjeseca iznosio 39,9 milijardi eura. Veći dio prirasta generirale su poslovne banke, a manji dio ostali domaći sektori, posebno javna poduzeća, navodi se u biltenu Hrvatske narodne banke
Rast inozemnog duga poslovnih banaka zabilježen u zadnjem tromjesečju 2008. nastavio se i tijekom siječnja 2009. godine. Njihov se inozemni dug u siječnju tako povećao za 368 milijuna eura, čime je dosegnuo 10,4 milijarde eura. Dvije trećine tog prirasta odnose se na kratkoročne instrumente. Kod dugoročnih obveza porastao je dug na osnovi depozita, dok se dug na osnovi dugoročnih kredita smanjio. Rast duga banaka rezultirao je povećanjem njihova udjela u ukupnome inozemnom dugu na 26,2 posto.
Inozemni dug ostalih domaćih sektora (uglavnom trgovačkih društava) u siječnju 2009. povećao se za 180 milijuna eura. Od toga je čak 140 milijuna eura rezultat međuvalutnih promjena (prvenstveno aprecijacije američkog dolara prema euru). Preostali porast duga odnosi se uglavnom na državna poduzeća. Ostala (većinski privatna) trgovačka društva, u uvjetima pada gospodarske aktivnosti i slabe dostupnosti inozemnih izvora financiranja, uspjela su uglavnom tek refinancirati postojeće inozemne obveze.
Slična kretanja zabilježena su i kod nebankarskih financijskih institucija (uključujući HBOR). Dug na osnovi izravnih ulaganja povećao se za 50 milijuna eura, što se ponajviše odnosi na hibridne i podređene instrumente banaka. Inozemni dug sektora države u siječnju 2009. neznatno se povećao, prije svega kao rezultat međuvalutnih promjena, dok su neto korištenja bila negativna (iznos otplata nadmašio je nova korištenja). Ukupni dug javnog sektora koji uz sektor države obuhvaća i javna te mješovita trgovačka društva povećao se zbog spomenutog rasta duga javnih poduzeća.
Nakon što je početkom 2008. uveden novi sustav izvještavanja o stanju inozemnog duga nebankarskih financijskih institucija, javnih i mješovitih trgovačkih društava te odabranog uzorka ostalih nefinancijskih poduzeća, prikupljeni se podaci od početka 2009. obrađuju novom unaprijeđenom aplikacijom. Bitna izmjena u odnosu na prijašnji sustav obrade podataka jest precizniji izračun pripadajućih kamata, što je rezultiralo jednokratnim uvećanjem stanja duga na kraju 2008. za 175 milijuna eura.
