Od 1. travnja, kada počinje djelovati obnovljeni Državni inspektorat, trebao bi doći kraj neregistriranom iznajmljivanju turističkih soba ili apartmana, barem ako je suditi po najavama iz Ministarstva turizma. Ondje tvrde da će inspektori od ove sezone napokon moći odlaziti u nadzor nelegalnih iznajmljivača i da će to obavljati 'sukladno operativnim planovima te prijavama građana, institucija i drugih subjekata'
Za ovaj dio posla dosad je bila zadužena Carinska uprava, još otkako je 2014. godine rasformiran Državni inspektorat, no ne postoji točan podatak o broju zapečaćenih objekata. Neslužbeni podaci govore o tek nekoliko stotina obavljenih nadzora, a javna tajna među iznajmljivačima jest da već nekoliko godina one koji djeluju 'na crno' inspekcije ne uspijevaju ni otkriti ni sankcionirati.
Carinicima je, naime, za ulazak u objekte za koje sumnjaju da se u njima obavlja nelegalna djelatnost bio potreban službeni nalog, a za njega prijava ili u najmanju ruku opravdana sumnja. U takvoj situaciji na udaru inspekcija znatno češće su se nalazili legalni i registrirani iznajmljivači koje su inspektori imali ovlasti nadzirati, pa se stvorila golema neravnopravnost, kao i nelojalna tržišna utakmica.
vezane vijesti
Osim građana Hrvatske, posljednjih godina u nelegalnom iznajmljivanju značajno su sudjelovali stranci, koji su na obali pokupovali veći broj nekretnina.
Tportal je pokušao doći do odgovora na koji način će se inspektorima omogućiti ulazak u privatne objekte, što je problem s kojim se dosad suočavala i Carinska uprava, no čini se da ga trenutno nemaju ni institucije. Poznato je tek da Zakonom o državnom inspektoratu ovo tijelo u ovlasti dobiva nadzor nad neregistriranim obavljanjem ugostiteljske djelatnosti ili pružanjem neregistriranih usluga u turizmu, dok je drugim propisom - Zakonom o sprječavanju obavljanja neregistriranih djelatnosti - predviđeno pečaćenje takvih objekata uz globu od 10 do 50 tisuća kuna.
Ali hoće li i kako oni nakon 1. travnja moći ulaziti u privatne objekte, još uvijek nije jasno. Na društvenim mrežama posljednjih dana pojavljuje se sve veći broj komentara iznajmljivača koji najavljuju da inspektorima naprosto neće dozvoliti pristup, jednako kao što velik broj građana čini s HRT-ovim inkasatorima.
Od ustavnog stručnjaka i profesora ustavnog prava na osječkom Pravnom fakultetu Mate Palića zatražili smo tumačenje toga može li se inspektorima dati ovlast ulaska u privatne prostore, je li pri tome potrebna asistencija policije i kako pronaći omjer između nepovredivosti privatnog vlasništva i sprječavanja kršenja zakona?
'Da, oni mogu dobiti tu ovlast, no svakako bi bilo neophodno da prilikom intervencija imaju asistenciju policije. Pravo vlasništva može se ograničavati, ukoliko se to čini zakonom, kad postoji legitiman cilj i opravdan razlog te kad se nikakvim drugačijim načinom taj cilj ne može postići', objašnjava Palić.
'U konkretnoj situaciji legitiman cilj je zaštita pravnog poretka. Izuzetno je važno za ustavnost takvih ograničenja to da vlast nema alternativnu mogućnost utvrđivanja onih činjenica o kojima ovisi kažnjavanje. U ovom slučaju između zaštite privatnog vlasništva i sprječavanja kršenja zakona postoji otklon prema sprječavanju kršenja zakona. Nepovredivost vlasništva i vladavina prava najviše su vrednote ustavnog poretka, ali vladavina prava je važnija', drži ovaj stručnjak.
Dakle, moguće je da će se s ilegalcima ovog ljeta zbilja krenuti u nešto konkretniji obračun. No alat za to postoji tek teoretski, barem zasad.
