S kojim se izazovima obrtnici suočavaju – posebno u pogledu poskupljenja, inflacije i poreznog rasterećenja – kako gledaju na rad nedjeljom i hrvatsko tržište, ali i koji su ciljevi i planovi HOK-a u sljedeće četiri godine, teme su o kojima smo razgovarali s novim predsjednikom HOK-a Daliborom Kratohvilom.

Potkraj prošle godine došli ste na čelnu poziciju HOK-a nakon što ste u dva mandata bili na poziciji potpredsjednika. Je li bilo značajnih promjena nakon izbora u HOK-u? Za što ćete se zalagati na čelnoj poziciji; što možemo očekivati u sljedeće četiri godine?

Ponosan sam što sam u studenom prošle godine izabran za predsjednika Hrvatske obrtničke komore, institucije koja ima tradiciju dugu preko 170 godina u zalaganju za interese i dobrobit više od 100 tisuća hrvatskih obrtnika. Velika mi je to čast, ali svakako i odgovornost. S obzirom na to da sam i sam obrtnik, itekako sam svjestan svih izazova kojima su obrtnici izloženi u posljednje tri godine, a neizvjesnost se nastavlja. U svojem mandatu prvenstveno želim obrtnicima dodatno podignuti razinu usluge koju im pruža HOK. Smatram da naši obrtnici moraju aktivno sudjelovati u kreiranju zakona i podzakonskih akata kojima se određuju okviri njihovog poslovanja. U tom smislu želimo i zalažemo se za partnerski odnos s Vladom RH i resornim ministarstvima jer jedino tako možemo doći do najboljih rješenja na dobrobit obrtništva. Taj partnerski odnos podrazumijeva da naši predstavnici budu uključeni u sve procese izrade propisa i sve rasprave o problematici koja se odnosi na svakodnevno poslovanje obrtnika te ima cilj osnažiti njihov položaj, kao i olakšati, rasteretiti i zaštititi njihovo poslovanje.

Jedna od smjernica je jačanje cehova i sekcija, odnosno rješavanje strukovnih interesa pojedinih djelatnosti i grupa djelatnosti kroz aktivnosti cehova i sekcija. Tu su već provedene određene promjene, tako da je u radu cehova i sekcija omogućeno sudjelovanje većeg broja predstavnika struke, čime se osigurala bolja zastupljenost i donošenje odluka uz poštivanje različitosti. Nadalje, obrtnicima uvijek stojimo na raspolaganju oko savjetovanja, informiranja o izvorima bespovratnih sredstava te korištenja i sudjelovanja u projektima koji se financiraju iz europskih fondova. Projektom HOK Obrtnik plus osiguravamo povoljnije cijene energenata i velikog broja osnovnih sredstava za rad.

Ukratko, u svojem mandatu ću se zalagati za stvaranje što povoljnijeg okruženja za obrtnike, stup hrvatske ekonomije. Iznimno važno je vraćanje vrijednosti strukovnom obrazovanju, što ono zaslužuje, te usklađivanje obrazovnih programa s tržištem rada, kao i već spomenuta briga o cehovima i jačanje cehovske problematike.

Nezaobilazna tema su poskupljenja. Jesu li ona, kad se gleda iz pozicije obrtnika, opravdana?

Od prvog dana tvrdili smo da obrtnici imaju opravdane razloge za podizanje cijena te da ono nema nikakve veze s uvođenjem eura, već s rastom ulaznih troškova temeljem kojih poduzetnici pojedinačno donose odluke o promjenama cijena, sukladno uvjetima u kojima posluju. Obrtnici su zadnji u lancu formiranja cijena i moramo imati na umu to da su im se ulazni troškovi povećavali kroz cijelu proteklu godinu, ali da se i dalje mijenjaju brojne stavke koje utječu na njihovo poslovanje.

Povećana je osnovica minimalne plaće, na snagu je stupila i Naredba o iznosima osnovica za obračun doprinosa. Također, dijelu obrtnika koji posluju u prostorima jedinica lokalnih samouprava najamnine su značajno porasle, a povećane su i cijene zakupa javnih površina, čime su im ponovno povećani ulazni troškovi. Naposljetku, valja istaknuti da je naše porezno opterećenje i dalje među najvećima u Europi, što svakako ima ogroman utjecaj na konkurentnost naših obrtnika.

Obrtnici su, dakle, među najugroženijima u energetskoj krizi. Nedavno je Vlada predstavila četvrti paket mjera pomoći. Koliko paket ide na ruku obrtnicima i tržišnoj utakmici? Očekujete li dodatnu pomoć?

Drago nam je da je Vlada ponovno pokazala da je svjesna težine situacije, a mi u HOK-u smo zadovoljni donesenim mjerama koje će pomoći da lakše prebrodimo energetsku krizu. Obrtnici i poduzetnici moći će na dulji rok planirati svoje poslovanje i investicije, pripremati se za nadolazeću turističku sezonu te zadržati zapošljivost. Posebno smo zadovoljni produljenjem mjera za električnu energiju, koja za polugodišnju potrošnju ispod 250.000 kWh ostaje 0,062 eura/kWh, jer je tom mjerom obuhvaćena većina obrtnika, kojih je više od 103 tisuće.

Što se pak plina tiče, i dalje ostaje zahtjev HOK-a da se razmotri mogućnost povećavanja subvencije za plin koja se ostvaruje vaučerom pomoću aplikacije HAMAG-BICRO. Pratit ćemo situaciju i, prema potrebi, ako to okolnosti budu zahtijevale, predlagati nove mjere s ciljem očuvanja i unaprjeđenja hrvatskog obrtništva. Naglasio bih još da smo posebno zadovoljni time što je Vlada u mjere pomoći uključila i potpore ribarima, drvoprerađivačima te poljoprivrednicima u iznosu od 41 milijun eura.

Vladin paket mjera svakako je dobrodošla pomoć jer su mjere sveobuhvatne te kroz ograničavanje cijena energenata i pojedinih prehrambenih namirnica za građanstvo posredno utječu i na obrtnike. Naime, ako netko manje izdvoji za račune, lakše će izdvojiti novac za neke proizvode i usluge naših obrtnika, poput frizerskih ili kozmetičarskih.

HUP zagovara porezno rasterećenje. Što ste zahtijevali po tom pitanju i kako se dodatno obrtnike može rasteretiti? Koji su sektori najugroženiji?

HOK podržava inicijative za porezna rasterećenja i zagovara aktivnosti koje u bilo kojoj mjeri mogu utjecati na konačno olakšanje poslovanja naših obrtnika. Naš je zahtjev dug niz godina isti, a odnosi se na porezno rasterećenje koje bi obrtnicima omogućilo da posluju u poticajnom poslovnom okruženju, budu konkurentniji i zadrže kvalitetne radnike. Hrvatski ugostitelji su četvrti u Europi po visini izravnog poreznog opterećenja na pripremanje i posluživanje pića i napitaka u vidu PDV-a od 25 posto. Pridodamo li tome porez na potrošnju od tri posto, taj sektor zahvaća apsolutno najveće izravno porezno opterećenje, i to ne samo na području Mediterana, već i Europe i svijeta. Stoga je zahtjev Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a snižena stopa PDV-a od 13 posto na pripremu i usluživanje bezalkoholnih pića, toplih napitaka, vina i piva, a sve radi oporavka i održivosti ugostiteljskog poslovanja. Manje porezno opterećenje dalo bi ugostiteljima prostor i za zapošljavanje novih radnika, kao i ulaganje u njih, ali i u ponudu te vlastitu infrastrukturu. Nadalje, neki od naših zahtjeva su primjena najniže stope PDV-a od pet posto za objekte koji pripremaju hranu od domaćih namirnica te za dio uslužnih djelatnosti, kao što su frizerske i cvjećarske usluge, a sve u skladu s EU-ovom direktivom.

Također, od 2019. godine upućujemo kontinuirane zahtjeve Ministarstvu financija i Središnjem uredu porezne uprave za povećanje praga za ulazak u sustav PDV-a na 50.000 eura. Takav prag je u Sloveniji, Švicarskoj, Italiji, Danskoj, Slovačkoj i trebali bismo mu težiti. U slučaju da se udovolji tom zahtjevu, otvorio bi se još jedan razred za paušalno oporezivanje. Na kraju, ali ne i manje važno, HOK traži izjednačavanje prava mladih obrtnika s pravima mladih radnika po pitanju neplaćanja poreza na dohodak i zdravstvenog osiguranja. U potpunosti podupiremo porezno oslobođenje, odnosno olakšice za mlade do 30 godina, s ciljem da se zaustavi odljev mladih osoba iz Hrvatske. Time se kategorija mladih obrtnika, kao poduzetnika koji sami stvaraju priliku za samozapošljavanje i za nastavak života u Hrvatskoj, ali i koji otvaraju druga radna mjesta, dovodi u nejednak položaj spram mladih koji su zaposleni i primaju plaću.

Koliko vam problema zadaje visoka inflacija?

Činjenica je da su se cijene u određenim sektorima stabilizirale jer su se i pojedini ulazni troškovi stabilizirali (gorivo, cijena električne energije i plina). Inflacija je statistička mjera usporedbe ukupne razine cijene u odnosu na određeni period, naprimjer, u odnosu na prošlu godinu ili na prošli mjesec. Svjedoci smo toga da nabavne cijene za dosta artikala u trgovini, posebice hrane, još uvijek rastu i taj segment nam daje dojam da, usprkos usporavanju inflacije, cijene značajnih artikala za kućanstvo i dalje rastu.

Ponovno su obrtnici ovdje zadnji u lancu formiranja cijena. Uzmemo li u obzir to da su im porasle cijene sirovina, repromaterijala, ambalaže, komunalne usluge te najamnine za dio obrtnika koji posluju u prostorima jedinica lokalne samouprave, ne čudi povećanje cijena. Sami obrtnici su u doista teškoj poziciji jer povećanje ulaznih troškova ne mogu u potpunosti prevaliti na potrošače, stoga određuju cijene smanjivanjem vlastite zarade.

Nakon što je to u nekoliko navrata odgođeno, Vlada od 1. srpnja zabranjuje rad nedjeljom, odnosno predviđa se 16 radnih nedjelja tijekom cijele godine. Kakav je stav Komore po tom pitanju? Je li to u ekonomskom interesu države? Za što se HOK zalagao?

Stav HOK-a po pitanju izmjena Zakona o trgovini kojim se ograničava rad nedjeljom jest da bi odluku o radu nedjeljom trebalo ostaviti na slobodu samom vlasniku obiteljske trgovine ako u njoj radi sam vlasnik i članovi njegove obitelji, kao što je to u obrtništvu često slučaj. Svakako je trebalo uzeti u obzir i važnost nedjelje kao radnog dana za sve one obrtnike u turističkim područjima u kojima je rad nedjeljom ključan za poslovanje i opstanak, kao i obrtnika u kontinentalnoj Hrvatskoj, gdje je rad nedjeljom jedna od bitnih konkurentskih prednosti malih trgovaca.

Hrvatska želi imati razvijen turizam 365 dana u godini, a uvođenjem samo 16 radnih nedjelja u trgovačkoj djelatnosti radi se suprotno od nastojanja da se produži turistička sezona. Kao turistička zemlja, trebali bismo svoje poslovanje prilagoditi potrebama turista, a oni traže uslugu kada borave u nekoj destinaciji, stoga je krajnje neadekvatno imati zatvorene trgovine u tom periodu.

Kako ocjenjujete hrvatsko tržište rada? Mnogi poduzetnici kažu da već godinama ne mogu naći kvalificirane domaće radnike. Na tragu toga, radi li se dovoljno na promociji obrtničkih zanimanja?

Problem pronalaska adekvatnih i kvalificiranih radnika je kroničan problem na koji HOK već godinama upozorava. Znanja, vještine i kompetencije koje producira obrazovni sustav ne udovoljavaju zahtjevima koje traži suvremeno tržište rada. No nije problem samo obrazovni sustav, već i percepcija javnosti koja doživljava gimnazijsko obrazovanje vrednijim od strukovnog obrazovanja, a posljednjih godina realni život nas sve više demantira jer vidimo da danas dobar majstor može osigurati egzistenciju sebi i svojoj obitelji, svom radniku te pritom relativno dobro i zaraditi.

Isto tako, bitno je naglasiti da bi se povećanjem atraktivnosti i kvalitete obrtničkih zanimanja, kao i strukovnog obrazovanja u cjelini, povećalo i zadovoljstvo poslodavaca stečenim znanjima i vještinama mladih ljudi koji završavaju navedene programe. HOK intenzivno radi na promociji obrtničkih zanimanja, a prošle godine imali smo znatno povećan interes za upis u obrtnička zanimanja, pri čemu je oko 88 posto upisnih mjesta popunjeno već u ljetnom upisnom roku.

Nadamo se da će se taj trend nastaviti ove godine. Pozitivan učinak na cjelokupan sustav obrtničkog strukovnog obrazovanja svakako su imali poticaji i stipendije, ne samo za učenike, već i za mentore u obrtima i poduzećima. U interesu je svima da se takvi mehanizmi i dalje osiguraju, jer i na taj način država šalje jasnu poruku da su nam ta zanimanja itekako potrebna.

Osim nedostatka radne snage, koji još problemi najviše muče obrtnike? Kako su na to utjecali pandemija, a zatim i kriza zbog rata u Ukrajini?

Uz nedostatak radne snage, to su visoka porezna davanja i nedostupnost povoljnih financijskih sredstava. Sve navedeno predstavlja dugoročnu ugrozu poslovanja obrtnika i potrebna nam je podrška države da ih prevladamo sada, ali i u budućnosti. Svakako treba naglasiti da je tijekom pandemije velik broj obrta opstao upravo zahvaljujući pomoći na državnoj i lokalnoj razini. HOK se izborio za to da potpore za očuvanje radnih mjesta budu dostupne svim obrtnicima, s posebnim fokusom na one najmanje i najranjivije, a izborili smo se i za to da obrtnik dobije ista prava kakva ima radnik.

U periodu u kojem se još nismo oporavili od te krize sustigla nas je ova energetska, koja i dalje ugrožava cjelokupno gospodarstvo. Priliku da držimo glavu iznad vode daje nam sada već četvrti paket mjera Vlade kojim se ograničavaju cijene energenata. Vjerujemo da bi situacija bila daleko gora da tih mjera nije bilo. Također, jedan od dugoročnih problema obrtništva je tzv. siva ekonomija. Pritom nelojalna konkurencija ugrožava legalno poslovanje registriranim obrtnicima, a šteti i državnom proračunu.

HOK je u više navrata apelirao da se provode veće kontrole neregistrirane gospodarske djelatnosti, uključujući kontrolu kupnje repromaterijala na veliko. Nedavno smo i ministrici poljoprivrede Mariji Vučković skrenuli pažnju na nepovoljan položaj u kojem se nalaze obrtnici trgovci voćem i povrćem naspram OPG-ova koji preprodaju voće i povrće, a koje nije njihov proizvod. Tom prigodom predložili smo da se pokrene ispitivanje legalnosti poslovanja OPG-ova.

Kakvu suradnju imate s članovima HOK-a?

HOK je izuzetno angažiran kada je u pitanju pomoć obrtnicima, posebice u izazovnim i nepredvidivim situacijama. To smo posebno mogli vidjeti tijekom pandemije covida, kada smo predlagali mjere za očuvanje radnih mjesta i naknadnu fiksnih troškova poslovanja na razini RH i svih obrtničkih djelatnosti, preko zahtjeva i praktičnih prijedloga za konkretno uočene prepreke za pojedine djelatnosti, do odluke o oslobođenju od plaćanja komorskog doprinosa. Nadalje, čitavu prošlu godinu smo, u suradnji s područnim komorama i udruženjima, informirali i educirali članove o uvođenju eura i prilagodbi na novu valutu te smo im omogućili pojedinačna savjetovanja.

Početkom godine, kada su obrtnicima počela stizati rješenja o prekršaju i izrečenim kaznama Državnog inspektorata zbog tzv. nepoštene poslovne prakse, osigurali smo besplatnu odvjetničku pomoć našim članovima u sastavljanju prigovora. Osim toga, kontinuirano pružamo potporu poslovanju obrtnika, nudimo besplatne savjete o poslovanju iz područja prava, gospodarstva, oporezivanja, kao i pitanja vezanih uz djelatnosti pojedinih cehova; pratimo i utječemo na poboljšanje zakonskih i podzakonskih propisa te na gospodarske mjere prije nego što budu usvojene, a na što pojedini obrtnik ipak sam ne može utjecati.

HOK je i jedina institucija koja se brine o strukovnom obrazovanju, a koje predstavlja temelj za izgradnju jakog i zdravog obrtništva, na kojem će počivati isto takvo gospodarstvo. Uz strukovno obrazovanje na srednjoškolskoj razini, brinemo se o cjeloživotnom obrazovanju obrtnika te provodimo majstorske ispite kao dokaz izvrsnosti u zanimanju.

Spomenuli ste i program pogodnosti HOK Obrtnik plus.

HOK Obrtnik plus je program pogodnosti kojim svojim članovima osiguravamo brojne pogodnosti kod partnera iz raznih gospodarskih grana, pri čemu oni ostvaruju značajne uštede u poslovanju. Ponosni smo na činjenicu da je ovo prvi takav program za hrvatske obrtnike, a još više na to da se pokazao iznimno značajnim i korisnim u ovim neizvjesnim vremenima. Primjerice, nakon prvih najava da se početkom 2022. očekuje značajno povećanje cijena struje, pozvali smo članove da si osiguraju povoljnije cijene i s HEP Opskrbom potpišu ugovore prema tada važećem sporazumu. Ovom suradnjom naši članovi imaju zajamčene dvije godine nepromijenjenih cijena električne energije, bez obzira na tržišna kretanja i rast cijena. Znatan dio obrtnika koji je tada to učinio zaštitio je svoje poslovanje od cjenovnog udara koji je uslijedio.

Osim toga, svaki naš član ima mogućnost korištenja pogodnosti i kod ostalih partnera preko kojih su im omogućene povoljnije cijene telekomunikacijskih usluga, osiguranja, uredskog materijala, medicinskih usluga itd. U okviru ovog programa i dalje razgovaramo s brojnim potencijalnim partnerima kako bismo proširili portfelj suradnji i našim članovima osigurali povoljnije poslovanje te poticajno poduzetničko okruženje.