'Krajem prošle godine u Hrvatskoj je bilo preko 326 tisuća korisnika invalidskih mirovina, od čega na korisnike prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO) otpada 254.555, a ostatak su vojni invalidi, invalidi Domovinskog rata i HVO-a. U ukupnim mirovinskim rashodima, rashodi za invalidske mirovine (kojima su pridodane i mirovine invalida Domovinskog rata) u ovoj godini imaju udjel od 28 posto', rekla je Marijana Bađun, asistentica na Institutu za javne financije na okruglom stolu Banke i IJF-a o invalidskim mirovinama.

Dodala je kako je od 1999, kada je naglo skočio broj korisnika mirovina zbog 'prevođenja' dotadašnjih korisnika invalidskih naknada u sustav mirovinskog osiguranja, broj korisnika relativno stabilan. Međutim, posljednjih je godina primjetan brži rast broja hrvatskih ratnih vojnih invalida.

Osim 1999. godine, veći skok u broju novih korisnika invalidskih mirovina dogodio se i 2008. odnosno 2009. godine, što se objašnjava rastućom nezaposlenošću.

Prema dobi, najveći je udio korisnika (43 posto) mlađih od 59 godina. 'Prosječna je invalidska mirovina isplaćena u siječnju ove godine iznosila 1.929 kuna, dok je prosječna invalidska mirovina branitelja dosegla 4.931 kunu', napomenula je Bađun, dodavši kako je gotovo polovina braniteljskih mirovina iznad 5.000 kuna

Istovremeno, većina korisnika ostalih invalidskih mirovina (njih 57 posto) prema mirovinu od 1.500 do 3.000 kuna.

U skupini korisnika koji mirovinu primaju preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje najviše je osoba sa 70-postotnim tjelesnim oštećenjem, dok u braniteljskoj populaciji prevladava skupina s oštećenjem od 20 posto – njih je 37,2 posto.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, navela je Bađun, Hrvatska ima veći broj korisnika invalidskih prava u odnosu na druge zemlje, ali pri usporedbama treba biti oprezan jer podaci za Hrvatsku uključuju i braniteljsku populaciju, koja kod drugih zemalja nije prisutna.

U Hrvatskoj je tako 2008. godine bilo 12.000 korisnika invalidskih prava na 100 tisuća stanovnika, a slične pokazatelje ima primjerice Turska. U Latviji, Italiji ili Belgiji na 100.000 stanovnika dolazi tek oko 3000 korisnika invalidskih prava.

'Hrvatski je mirovinski sustav odraz općeg stanja u zemlji, što je osobito izraženo kod invalidskih mirovina', kazala je Bađun, zaključivši kako su glavni razlozi velikog broja korisnika invalidskih mirovina loše zdravstveno stanje populacije, loši uvjeti rada, korupcija i, naravno, rat. Kao jedno od mogućih rješenja problema navela je stvaranje okruženja koje će motivirati rad, a ne traganje za rentom.